SEEbiz.eu

Članovi Misije smatraju da prevladavaju negativni rizici i da bi se gospodarska aktivnost mogla još više smanjiti, navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a koja je početkom ovog tjedna završila dvotjedni boravak u Hrvatskoj u redovnim godišnjim konzultacijama na temelju članka IV Statua MMF-a. U izjavi, koju je danas na svojim internet stranicama objavila Hrvatska narodna banka, Misija navodi i kako se u 2010. očekuje nastavak usporenog rasta, s tim da će intenzitet i brzina oporavka ovisiti, između ostaloga, o gospodarskim i financijskim uvjetima u regiji.

Članovi Misije ocjenjuju kako je hrvatski financijski sustav relativno dobro podnio prvi nalet globalne oluje zahvaljujući vještom upravljanju i pravodobnim mjerama, uz ostalo navodeći i kako je rebalansom donesen realističniji državni proračun. Međutim, upozoravaju, okruženje koje karakteriziraju restriktivno financiranje i negativan rast u predstojećem razdoblju prijeti pogoršanjem dugogodišnjih unutarnjih neravnoteža. Potrebe za inozemnim financiranjem veoma su velike, a osjetljive bilance ekonomskih sektora ograničavaju izbor mjera ekonomske politike.

"Problematična vremena zahtijevaju energične politike", poručuje se u izjavi. U kratkoročnom razdoblju održanje stabilnosti zahtijevat će provedbu razborite fiskalne, monetarne i financijske politike, te spremnost na brzo reagiranje ako se ostvare ekstremni događaji. Kratkoročne mjere moraju biti upotpunjene reformama usmjerenim prema rješavanju dugogodišnjih problema s konkurentnošću i povećanju potencijala rasta gospodarstva.

Novi broj magazina madeIN na kioscima

U poglavlju o očuvanju stabilnosti tečaja, naglašava se da bi, s obzirom na veliku ranjivost bilance privatnog sektora, oštra deprecijacija pogubno utjecala na poduzeća i stanovništvo koji su nezaštićeni od valutnog rizika, a neizravno i na financijske institucije.

"Stoga nastavak sadašnjeg tečajnog režima naglašava važnost povećanja fleksibilnosti na drugim područjima, a osobito brzog napretka strukturnih reformi i odgovarajućeg inozemnog financiranja", navodi se u izjavi.

Ističe se da će monetarna politika i uvjeti likvidnosti morati u ovoj fazi ostati restriktivni, upotpunjeni razboritom fiskalnom politikom i politikom financijskog sektora. HNB bi trebao nastaviti držati pod kontrolom monetarne agregate i ograničavati kreiranje kunske likvidnosti te biti spreman intervenirati, ako bude potrebno, u slučaju negativnog šoka likvidnosti. Ističe se i kako će sposobnost Hrvatske da pokrije svoje potrebe za bruto inozemnim financiranjem biti na velikoj kušnji u ovoj godini.

Preorijentacija opće države na inozemne izvore financiranja pomogla bi da se otklone pritisci na gospodarstvo nastali zbog financiranja. Uspješan plasman euroobveznica u svibnju pokazao bi da tržište ima povjerenja u politike vlasti i bio bi važno polazište za inozemno zaduživanje poduzeća. Također bi stvorio više prostora za domaće banke da kreditiraju privatni sektor.

Rizici refinanciranja mogli bi postati najizraženiji u sektoru poduzeća, a osobito za poduzeća iz javnog sektora, uključujući brodogradilišta. Napominje se da su dobrodošla nastojanja vlasti da povećaju resurse HBOR-a. U dijelu o povećanju otpornosti financijskog sustava na krizu članovi Misije navode potrebu poboljšanja kapitalne zaštite banaka.

Zalažu se za povećanje povjerenja održivom fiskalnom konsolidacijom. Ciljani deficit rebalansa proračuna od 1,6 posto BDP-a za opću državu odgovara sadašnjim okolnostima. Ranjiva eksterna pozicija Hrvatske, restriktivni uvjeti financiranja u zemlji i potreba da se očuva prostor za nepreviđene događaje u vezi s krizom, ostavljaju malo prostora financijskim poticajima za ublažavanje silazne faze ekonomskog ciklusa, navodi se u izjavi i ističe kako je izvršenje proračuna sada ključno za postizanje toga cilja.

Članovi Misije MMF-a pozdravljaju i nedavne reforme zdravstvenog sektora i uvođenje jedinstvenog poreznog broja. Ocjenjuju kako je ograničavanje rasta plaća bilo neizbježno, s obzirom na male mogućnosti za smanjenje druge potrošnje u 2009. zbog izostanka strukturnih reformi. Ističu i kako će biti potrebne dodatne mjere ako prihodi budu manji od proračunskih projekcija, uključujući donošenjem rebalansa proračuna.

U moguće mjere spadaju smanjenje subvencija i ubrzanje restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu koja stvaraju gubitke, poboljšanje naplate troškova socijalnih službi, ograničenje rasta privilegiranih mirovina, bolje ciljanje socijalnih davanja, te smanjenje programa javnih investicija. Ističu i da bi se vlast trebala suzdržati od promjene drugog stupa mirovinskog sustava, te da treba reformirati prvi stup kako bi se osigurala njegova održivost. Naglašava se potreba strukturnih reformi za povećanje potencijala rasta hrvatskog gospodarstva.

Gospodarstvo iz sadašnjih okolnosti mora izaći otpornije i dinamičnije, kaže se u izjavi i napominje kako su rezultati Hrvatske lošiji od njezinih potencijala i rezultata usporednih zemalja. Kako bi se ostvarile stope rasta od 4 do 5 posto u srednjoročnom razdoblju mora se poboljšati konkurentnost gospodarstva. Sada je vrijeme da se prione rješavanju dugotrajnih strukturnih problema, poručuje se.

Pozdravlja se namjeru vlasti da u 2009. godini ustraju s reorganizacijom i privatizacijom brodogradilišta, te napominje da u toj godini također ima prostora i za započinjanje reforme državne službe i racionalizaciju strukture državnih poslova.