SEEbiz.eu

Gospodarski savjetnik Nezavisnih sindikata Goran Bakula smatra, a sa njim se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny, kako je jedini način za zaustavljanje inflacije uvođenje strukturnih promjena u hrvatsko gospodarstvo.

"Ubrzavanje inflacije u Hrvatskoj, iznad stopa rasta cijena u EU za koje su hrvatska ekonomija i hrvatski monetarni sustav čvrsto vezani, nije samo posljedica eksternih šokova (rast cijena prehrambenih roba i cijena nafte). U hrvatskom gospodarstvu postoje duboki strukturni problemi koji su omogućili, u situaciji ubrzavanja cijena izazvanog eksternim utjecajima, tzv. “prekomjerno povećavanje cijena”", smatra Novotny.

Kao glavne strukturne probleme s kojima se Hrvatska suočava navodi nekonkurentnost domaće prehambeno-prerađivačke industrije i nedostatna proizvodnja hrane, nedovoljnu razvijenost kapaciteta za proizvodnju energije (rafinerijski kapaciteti, elektrane, alternativni izvori energije) i ovisnost o uvozu,oligopolizirano domaće maloprodajno tržište i (još uvijek) visoka razina zatvorenosti domaćeg tržišta hrane, energenata i komunalnih usluga, prekomjernu javnu potrošnju te visoku razinu javnog duga.

"Za borbu protiv inflacije, koja bi mogla obilježavati globalne ekonomske trendove u narednih 5-10 godina, Vlada mora razviti i provesti čitav spektar kratkoročnih mjera i dugoročnih ekonomskih politika koje ne bi imale samo antiinflacijski karakter već bi bile anti-stagnacijeske i imale bi za cilj  ubrzavanje ekonomskog rasta", ističe Novotny.

Vlada o svim takvim problemima uopće ne progovara, niti posjeduje strategiju, već u pravilu čeka rješenja iz inozemstva, istovremeno se pravdajući globalnom situacijom.

Država bi trebala poticati upotrebu obnovljivih izvora energije, posebice na seljačkim gospodarstvima (bioplin), ali i u manjim poduzećima i domaćinstvima (sunčeva energija i dr.) kao što je slučaj u Njemačkoj, čime bi se dugoročno utjecalo na stabilnije cijene, kvalitetniju opskrbu i na okoliš.

Veliki gradovi imaju visoke prihode i slabu učinkovitost, pa bi morali kroz bolju učinkovitost i racionalnije poslovanje postizati svoje ciljeve, a ne povećanjem cijena komunalnih usluga ili otpuštanjem radnika, jer to nisu rješenja.

U gradskom, ali i u međugradskom prijevozu treba poticati upotrebu prirodnog plina (CNG), ili barem tekućeg naftnog plina (LPG), a smanjiti neracionalni i štetni uvoz čitavih flota autobusa na benzin i dizel, koji osim što štete proračunu grada, ujedno i zagađuju okoliš građana kojima su namijenjeni. Povezano s time, treba gradski javni promet poboljšati, kako bi građani što manje koristili vlastita prijevozna sredstva.

Čak bi i proizvodnja biogoriva mogla pomoći smanjenju potrebe za uvozom goriva. Pomogla bi i racionalnijem korištenju tla, posebice na površinama koje nisu iskorištene za poljoprivredne kulture, a mogle bi se iskoristiti, i biti potaknute poticajima države i boljom organiziranošću lokalne zajednice, koja mora pronaći svoj interes.

Potrebna je kombinacija kratkotrajnih i srednjoročnih mjera, upotreba samo jedne vrste mjera neće puno pomoći u borbi protiv inflacije. Sveobuhvatnost mjera koje ciljaju većoj učinkovitosti, boljem iskorištenju tla i energije i na kraju boljem standardu od iznimne je važnosti, jer će pomoći i učinkovitosti gospodarstva i kvalitetnijem življenju uz niže stope inflacije.

"Jednom kada je viša razina cijena postignuta, cijene ne rastu odmah potom dalje, ali utječu na cijene nekih drugih proizvoda i usluga, što za posljedicu ima višu stopu inflacije, koja se nakon nekog vremena i sama počne smanjivati do idućeg većeg vala poskupljenja. No, problem je što tako postignute više cijene proizvoda i usluga čine veliko opterećenje za obiteljski proračun, pa je jedini spas povećanje plaća čime se povećavaju i prihodi obitelji, i lakše podnose poskupljenja. Dugoročno gledano, stope inflacije će biti nešto više nego što je do sada bilo uobičajeno", upozorava Goran Bakula iz Nezavisnih sindikata Hrvatske.
 

Usporedba stope inflacije sa nekim europskim zemljama

Podaci: Eurostat