Datum objave: 17.5.2008 | 12:22
Zadnja izmjena: 17.5.2008 | 15:43

ANALIZA

Inflacija i hrana u Hrvatskoj ipak sporije rastu nego u eurozoni

Autor/izvor: Teuta Franjković
ZAGREB - U veljači je u Hrvatskoj zabilježen mjesečni pad cijena hrane i nafte, što je odredilo i mjesečno smanjenje ukupnog indeksa potrošačkih cijena.

U veljači su zaključne dnevne cijene nafte tipa WTI na njujorškoj burzi formirale vrlo strmi uzlazni trend, krećući se u rasponu od petnaestak dolara po barelu, od najmanje 87,14 do najviše 102,59 dolara. U okolnostima niskih temperatura, na uzlazno kretanje cijena nafte utjecale su pojačane napetosti na Bliskom Istoku i između Venezuele i SAD-a te pojačani priljev kapitala iz fondova na robna tržišta. U odnosu na prethodni mjesec, prosječna cijena nafte od 95,13 USD/barel je bila viša za 2,3 posto, dok je godišnja stopa rasta iznosila 60,1 posto.



Inflacija je u Hrvatskoj, kao i u velikom dijelu svijeta, posljednjih nekoliko mjeseci uglavnom pod utjecajem kretanja cijena hrane i nafte. U veljači je u Hrvatskoj zabilježen mjesečni pad cijena ovih roba, što je odredilo i mjesečno smanjenje ukupnog indeksa potrošačkih cijena.

Cijene prehrane su tako, najviše kao rezultat dogovora Vlade i trgovaca o sniženju nekih prehrambenih proizvoda, snižene za 1 posto obzirom na prethodni mjesec, a indeks potrošačkih cijena je na mjesečnoj razini, nakon šest uzastopnih mjeseci rasta, smanjen za 0,1 posto. To je doprinjelo i sniženju godišnje inflacije, koja se nakon rekordne razine iz siječnja (6,2 posto), vratila na 5,8 posto, koliko je iznosila i u prosincu prošle godine. Oko 70 posto godišnje inflacije odnosilo se na rast cijena prehrane i naftnih derivata.

Hrvatska je zapravo bila među rijetkim zemljama EU koje su u veljači zabilježile pad cijena hrane (samo Slovenija, Portugal, Španjolska i Češka), kao i pad mjesečne razine inflacije (samo u Sloveniji i Grčkoj). Isto je tako i na godišnjoj razini u većini zemalja zabilježeno povećanje inflacije, koja je za zemlje euro zone dosegla novi rekord od 3,3 posto, dok se za zemlje cijele EU zadržala na 3,4 posto koliko je iznosila i u siječnju. Prema objavljenoj procjeni Eurostata, inflacija će u zemljama eurozone u ožujku još porasti do povijesno visokih 3,5 posto.

Prosječni srednji tečaj kune prema zajedničkoj europskoj valuti je tijekom ožujka imao blagi trend rasta, tako da je kuna na kraju mjeseca vrijedila 0,3 posto više nego na kraju veljače. Vrijednost eura je ipak ostala na nešto višoj razini od 7,23 kune kolika je bila početkom veljače pa HNB nije intervenirala na deviznom tržištu, ali je drugim instrumentom upravljanja likvidnošću (redovitim obratnim repo aukcijama) veći dio mjeseca ograničavala plasman kuna u odnosu na potražnju. Na zadnjoj aukciji na samom kraju mjeseca potražnja za kunama je ipak smanjena pa je HNB prihvatila cijeli iznos pristiglih ponuda za repo aukciju.

Kako je vrijednost kune tijekom siječnja i ožujka imala blagi trend rasta, dok je tijekom veljače lagano oslabila, tečaj eura je na kraju trećeg mjeseca bio 1,0 posto niži nego na početku godine. U ožujku je prosječni tečaj eura na međugodišnjoj razini smanjen za 1,2 posto, a u prva tri mjeseca je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bio također niži i to za 1,0 posto.

Tečaj američkog dolara je tijekom ožujka imao izražen trend pada pa je vrijednost dolara na kraju mjeseca dostigla povjesno najnižu razinu prema euru od 0,63 eura za dolar, a time i prema kuni (4,59 kuna za dolar). U odnosu na početak godine dolar je izgubio 7,8 posto svoje vrijednosti, a kako je isti trend bio prisutan i u većem dijelu prošle godine prosječna je vrijednost dolara za prva tri mjeseca bila 13,4 posto manja nego u istom razdoblju prethodne godine, a samo u ožujku čak 15,6 posto manja.

Razlozi slabljenja dolara su i dalje isti, nepovoljna gospodarska situacija u SAD-u i snižavanje referalne kamatne stope u odnosu na nepromjenjivu stopu ECB-a.

Vezane vijesti