SEEbiz.eu

Nedavni napisi u medijima kao gotovo izvjestan scenarij spominju rezanje povlaštenih mirovina za 10 do 15 posto. U Hrvatskoj oko 15,5 posto umirovljenika prima mirovinu ostvarenu prema posebnim uvjetima, a među njima najveći dio odnosi se na braniteljske mirovine, mirovine pripadnika II.svjetskog rata, a manji dio skupine čine bivši saborski zastupnici, članovi HAZU-a te državni dužnosnici.

Za 60-tak tisuća braniteljskih i 40-tak tisuća NOB-ovih mirovina u prosincu 2009. izdvojeno je ukupno tek 721 milijun kuna. To znači da bi uštedom od 15 posto mirovinski sustav na toj skupini uštedjela oko 108 milijuna kuna mjesečno, odnosno oko 1,3 milijarde kuna na godišnjoj razini.

Podsjetimo da se samo u prva dva mjeseca 2010. za potrebe isplate mirovina iz poreznih prihoda proračuna izdvojilo čak 2,7 milijardi kuna, odnosno oko 46 posto ukupnog iznosa mirovina. Smanjenjem od 15 posto uštedjelo bi se tek oko 217 milijardi kuna. Bakula drži da je najava rezanja mirovina ovoj skupini umirovljenika korisna za političke, a ne ekonomske ciljeve.

''Rezanje mirovina imat će učinak na građane, ali i na svjetske financijske institucije, kojima će se poslati poruka da se neke reforme i štednja ipak provode'', kaže Bakula.

Dodaje da ideja o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu nikako ne bi bila dobra u hrvatskim uvjetima, jer bi dodatno otežala zapošljavanje mladih, koji su najaktivniji dio zaposlenika, a i stvaraju potražnju na tržištu. Rezanje prava državnih i javnih službenika također je jedna od kratkoročnih mjera, koja neće spasiti državne financije, ističe analitičar. Upozorava da bi Vlada rezanjem prava iz Kolektivnih ugovora mogla poručiti javnosti da je smanjenje prava zaposlenih 'normalno i poželjno' pa bi time mogla dati alibi za iste postupke u privatnom sektoru.

''U državnim i javnim službama ima i viška i manjka zaposlenih'', misli Bakula i ističe da je pristupom Hrvatske Europskoj uniji povećan obim posla u državnoj upravi, a za mnoge poslove nedostaje stručnog kadra, ''U državnoj administraciji zapošljavalo se ne vodeći računa o stvarnim potrebama, pa je struktura zaposlenika često neadekvatna."

Upravo se, pod kontrolom Europske Komisije provodi skeniranje stanja, nalazi kojeg će utvrditi stvarne potrebe naše administracije. Ipak, sve nabrojeno su kratkoročne mjere za 'gašenje požara', a država konačno mora početi raditi na strukturnim reformama, koje bi omogućile dugoročno održivo stanje.

''Država nije odredila smjer u kojem ide, niti ciljeve koje želi postići, već u slučaju potrebe udara na standard građana kratkoročnim rješenjima'', zaključak je Bakule.