SEEbiz.eu

Ukupan iznos rezervacija u 2009. bit će poznat nakon što banke predaju završne račune. Budu li rezervacije 3 milijarde kuna, istopit će se gotovo sva dobit, koja je do rujna iznosila toliko. Holjevac procjenjuje da se trenutačno udio loših kredita kreće oko 7 posto.

Bankarski su analitičari procijenili da će ova godina biti najteža za banke jer se tek sada očekuje dramatičan rast loših kredita. Neki su govorili da bi on mogao doseći i 15 posto, što znači da bi se banke zagušile sa 30-ak milijardi kuna loših kredita. Posljednji službeni podaci govorili su da banke imaju 17 milijardi kuna nenaplaćenih kredita, većinom od tvrtki, ali sve više i od stanovništva. Očekivati je da će država i banke izaći ususret tvrtkama velikim dužnicima, ali nešto će trebati učiniti i kod građana jer se sve veći problemi javljaju i sa stambenim kreditima građana, gdje se udio loših kredita popeo na 3,5 posto.

– Nije to ni prvi ni zadnji put da smo utvrdili kako rezervacije nisu bile u skladu s aktima HNB-a ili pojedinih banaka, pa smo zatražili dodatne uplate, što su banke i provele – kazao je Holjevac.

Viceguverner kaže da ga iznos dodatne rezervacije ne zabrinjava, to više što je HNB pregledao 46 posto ukupne aktive banaka. Kako se kriza povećavala, tako je rastao i udio loših kredita u bankarskom sustavu, potkraj 2007. njihov se udio kretao oko 4 %, 2008. 5 %, a potkraj 2009. mogao je biti oko 7 posto.

Svaki deseti kredit dan poduzećima tretirao se u rujnu kao loš i nenaplativ, dok je kod građana takvih bilo 5,5 posto.

 – Nimalo me ne iznenađuje potez HNB-a jer najgore u vezi s lošim kreditima i rezervacijama tek dolazi. To je tek početak preventive. Bojim se da 642 milijuna kuna neće biti dovoljno – kaže Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. Najveća zamka krije se u reprogramiranim kreditima, čiji se iznos procjenjuje na 9 milijarda kuna.

– Uzmimo da je istina da u Zagrebu ima 10.000 neprodanih novosagrađenih stanova, može se pretpostaviti da su za njihovu gradnju banke građevinarima odobrile najmanje 300 milijuna eura kredita koje sada ne mogu naplatiti. Vjerujem da je taj iznos bitno veći. Krediti građevinarima još se uvijek reprogramiraju, što znači da se za njih ne izdvajaju rezervacije. Kako se ti stanovi neće prodati, banke će kad-tad morati početi otpisivati te kredite, a samim time izdvajati nove rezervacije i tako umanjivati dobit ili čak stvarati gubitke – upozorava Vizek.

– Sve ovisi o tome što će se događati u okruženju. Daju li Vladine mjere dobre rezultate, tada će i naplata kredita biti bolja. Pričekajmo kriterije za te kredite da vidimo tko će ih dobiti i pod kojim uvjetima – kaže Holjevac. HNB i dalje tvrdi da su dobit banaka i rezerve dovoljno velike da izdrže pritisak krize i loših plasmana.