SEEbiz.eu

Iako ni u jednoj od njih nisu željeli izlaziti s konkretnim brojkama, u objema priznaju da sve više građana muku muči s podmirvanjem svojih pbveza, što za posljedicu ima i blokadu njihovih kartica.

Recesija, koja je obilježila 2009., utjecala je na sve sudionike hrvatskoga tržišta, pa tako i na kartično poslovanje. Tako je broj opozvanih kartica koje smo zabilježili u 2009. porastao u odnosu na 2008., žale se u PBZ Cardu. Na sličan nas problem upozoravaju i u Erste Cardu. I u toj kartičarskoj kući kažu nam da je u 2009. bilo više storniranih kartica nego u 2008. godini, kada je kriza tek počela stizati u Hrvatsku.

Hrvatska je u proteklom desetljeću doživjela pravi kartičarski boom, pa su njeni građani lani imali oko 8,5 milijuna kreditnih kartica. To znači da svaki Hrvat u prosjeku ima po dvije kreditne kartice, a ukupna potrošnja po njima godišnje doseže između 50 i 60 milijardi kuna. No, rast nezaposlenosti i uvođenje novih poreza u 2009. znatno je smanjilo dohodak stanovništva, pa su se mnogi našli u situaciji da ne mogu otplaćivati obveze.

U kartičarskim kućama kažu daje blokada kartice krajnje rješenje, te da se s problematičnim korisnicima najprije nastoji naći neko drugo rješenje od privremenog prekida potrošnje, preko obročne otplate duga pa do toga da dug otplati treća osoba. Tek nakon toga pristupa se blokadi kartica i prisilnoj naplati.