SEEbiz.eu

Podaci Državnog zavoda za statistiku za prošlogodišnji prosinac potvrdili su očekivanja o nastavku trenda pada prometa u trgovini na malo, koji je započeo u listopadu 2008. godine, stoji u izvješću. U odnosu na prosinac 2008. godine promet u trgovini na malo realno smanjen za 12,1 posto, a  u posljednjem tromjesečju 2009. godine realni pad prometa iznosio je 14,4 posto, što ukazuje na nastavak snažne kontrakcije BDP-a u promatranom razdoblju.

Prethodne godine promet u maloprodaji realno je smanjen za visokih 15,3 posto, pri čemu je najveći pad prodaje zabilježen kod prodaje motornih vozila od čak 58,1 posto, a upravo je taj segment u godinama prije krize bio jedan od najvažnijih generatora rasta potrošnje, zaključuje analitičar Zdeslav Šantić. Proizvodi namijenjeni zadovoljavanju osnovnih potreba poput osnovnih živežnih namirnica te kozmetičkih i toaletnih proizvoda ostvarili su rast prodaje i tijekom prošle godine.

Posljednji podaci Eurostata za prosinac ukazuju na nastavak pada prometa u maloprodaji u zemljama Eurozone i EU 27, čime je tijekom 2009. promet u maloprodaji u zemljama Eurozone prosječno smanjen za 2,3 posto, odnosno za 1,7 posto u EU 27. Najsnažniji pad osobne potrošnje i dalje je vidljiv u baltičkim zemljama, koje su uslijed višegodišnjih vanjskih neravnoteža bile prisiljene značajno prilagoditi domaću potražnju s padom priljeva inozemnog kapitala.

Podaci za prosinac ukazuju i da je u mnogim promatranim zemljama vidljiv oporavak potražnje, a i pokazatelji povjerenja potrošača te određeni rast kreditiranja stanovništva ukazuju na povećani optimizam. Stoga se tijekom 2010. godine mogu očekivati pozitivne stope rasta prometa u trgovini na malo u eurozoni. Ipak, oporavak osobne potrošnje bit će skroman i to prvenstveno uslijed očekivanog nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada u navedenim zemljama.

Nezaposlenost će ubrzano rasti u 2010.

Tijekom 2010. godine najznačajniji utjecaj na osobnu potrošnju u Hrvatskoj također će dolaziti s tržišta rada.

Naime, domaće tržište rada reagiralo je s određenim vremenskim odmakom te je osjetnije povećane nezaposlenosti na godišnjoj razini zabilježeno tek u drugoj polovici prošle godine. Posljednji podaci o kretanju zaposlenosti ukazuju na nastavak ubrzanja pada broja zaposlenih osoba, što sugerira na nastavak nepovoljnog trenda i u 2010. godini. Bez obzira na određenu stabilizaciju na tržištu rada u drugoj polovici iduće godine, ponovni rast zaposlenosti nije izgledan prije 2011., a i on će biti pod teretom niskog stupnja mobilnosti i fleksibilnosti tržišta rada.

Istovremeno, krajem 2009. godine ubrzao se i realan pad neto plaća, što je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja „kriznog poreza“ te jačanja inflatornih pritisaka. Bez obzira na strukturne slabosti domaćeg tržišta rada, rast nezaposlenosti vjerojatno će stvarati pritiske na pad plaća većim dijelom 2010. godine. Također, u sadašnjim okolnostima teško je očekivati i prijevremeno ukidanje „kriznog poreza“, koje bi smanjilo pritiske na pad neto plaća u drugoj polovici godine.

Međutim, nerazmjer između rashoda i ostvarenih prihoda proračuna središnje države ostat će na visokoj razini tijekom ove godine, što će smanjiti manevarski prostor za kreatore fiskalne politike. Istovremeno, kapaciteti porezne administracije ne dozvoljavaju brzu i efikasnu implementaciju novih rješenja u poreznom sustavu, koji bi težili „pravednijem poreznom opterećenju“ uz manje negativnih utjecaja na gospodarsku aktivnost privatnog sektora.

Očekivani rast cijena energenata te sirovina trebao bi rezultirati i nešto snažnijim rastom cijena u ovoj godini bez obzira na pritiske na pad domaćih cijena dobara i usluga uslijed niske potražnje. Osim energenata, rast cijena se može očekivati i kod ostalih administrativno utvrđenih cijena (pogotovo komunalnih usluga), što će dodatno smanjiti diskrecijski dohodak te time stvoriti pritisak na daljnji pad potražnje za trajnim dobrima.

Kućanstva će smanjivati zaduženost zbog neizvjesnosti

Smanjenje optimizma domaćih potrošača snažno se odrazio i na kretanje kredita stanovništvu, koji su po prvi put u posljednjem tromjesečju 2009. zabilježili pad na godišnjoj razini. Također, u prosincu je zabilježeno i blago smanjenje kredita stanovništvu na mjesečnoj razini, što je bez obzira na utjecaj jačanja kune naprema euru ukazivalo na slabiju predblagdansku potrošnju.

Ukoliko promatramo kredite stanovništvu po vrstama, vidljivo je da je najznačajniji pad zabilježen kod kredita koji imaju direktan utjecaj na kretanje osobne potrošnje. Može se očekivati da će kućanstva nastaviti smanjivati svoju razinu zaduženosti većim dijelom ove godine kao posljedica povećane neizvjesnosti. Ukoliko promatramo relativnu visinu zaduženosti kućanstava (udio kredita stanovništvu u BDP-u), vidljivo je da je ona viša nego u ostalim usporedivim zemljama u regiji. Navedeno ukazuje da će rast potrošnje u budućnosti bit teško ponovno generirati dvoznamenkastim rastom kredita stanovništvu te da će on u budućnosti primarno ovisiti o rastu zaposlenosti te produktivnosti odnosno plaća.