SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GRČEVITA BORBA
 
HBOR već 16 puta izgubio spor kojim želi spriječiti objavu podataka o svojim kreditima
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 17.10.2018. - 19:40:33
ZAGREB - Uprava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) vodi žestoku bitku protiv prava građana da doznaju kome i u kojim iznosima dodjeljuje povoljne kredite. 

HBOR je od 2015. do danas čak 23 puta tužio povjerenicu za pravo na pristup informacijama Anamariju Musu, koja je rješenjima naložila toj državnoj kreditnoj instituciji da građanima koji su joj se obratili za pomoć dostavi tražene informacije.

Visoki upravni sud do sada je donio 16 presuda u kojima je odbio tužbe HBOR-a protiv rješenja povjerenice te naložio toj državnoj banci da građanima dostavi tražene podatke. Preostalih sedam postupaka pred Visokim upravnim sudom, u kojima HBOR pokušava osporiti rješenja povjerenice, još nije okončano, piše Jutarnji list.

Iako je, dakle, u svim dosadašnjim presudama Visoki upravni sud HBOR-u dao nalog da građanima dostavi tražene informacije o primateljima i iznosima dodijeljenih kredita, sve uprave HBOR-a, bez obzira na to je li ih imenovala HDZ-ova ili SDP-ova Vlada, uporno se suprotstavljaju svakom idućem zahtjevu za informacijama o dodijeljenim kreditima. HBOR istodobno koristi i izvanredne pravne lijekove, pokušavajući poništiti pravomoćne presude Visokog upravnog suda koje mu nalažu da prekine dosadašnju praksu potpune zatvorenosti prema građanima i svoje poslovanje učini transparentnim.

Dosad je DORH od Vrhovnog suda na poticaj HBOR-a pokrenuo osam zahtjeva za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti pravomoćnih presuda Visokog upravnog suda koje se odnose na zahtjev građana za informacijama. Podatak je to koji smo dobili na Vrhovnom sudu. Kad je posrijedi upravna grana sudovanja, stranka u postupku nema pravo sama od Vrhovnog suda zatražiti reviziju pravomoćne sudske presude. Takav zahtjev može podnijeti samo DORH, na poticaj stranke.

DORH takve zahtjeve podnosi rijetko i samo u slučajevima kad postoji ozbiljna sumnja da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Zanimljivo je, međutim, da je DORH u slučaju HBOR-a u tri godine uputio čak osam zahtjeva u kojima od Vrhovnog suda traži preispitivanje zakonitost presuda Visokog upravnog suda. Vrhovni sud do danas nije riješio nijedan od osam zahtjeva iako najstariji među njima rješavanje čeka već dulje od tri godine.

Prvu pravomoćnu presudu kojom mu je Visoki upravni sud naložio da dostavi tražene podatke o kreditima, iz 2015. godine, HBOR je pokušao poništiti i pred Ustavnim sudom, ali ga je taj sud glatko odbio.

Pravo je pitanje zbog čega se uprave HBOR-a tako očajnički upinju spriječiti građane da dobiju uvid u podatke o tome koje tvrtke i u kojem iznosu dobivaju od te banke povoljne kredite čiji su kamata i rokovi otplate znatno povoljniji od komercijalnih zajmova.

Novinar tjednika Novosti Hrvoje Šimičević bio je prvi koji je još 2014. od Uprave HBOR-a zatražio da mu dostave podatke o tvrtkama kojima je HBOR odobrio kredite u razdoblju od 2010. do kraja 2013. te o iznosima tih kredita. Šimičević je podatke zatražio potaknut informacijom koja je neslužbeno procurila, a prema kojoj je tvrtka Facta Vera u suvlasništvu obitelji tadašnjeg pomoćnika ministra financija Branka Šegona od HBOR-a dobila kredit od 4 milijuna eura, i to upravo u razdoblju dok je on obnašao spomenutu dužnost.

Uprava HBOR-a ga je glatko odbila uz obrazloženje da je riječ o bankarskoj tajni. Šimičević se zatim obratio povjerenici za informiranje i ona je u svibnju 2015. donijela rješenje kojim je naložila HBOR-u da novinaru dostavi tražene informacije. U obrazloženju je navela da je HBOR državna banka u čijem je temeljnom kapitalu novac poreznih obveznika, pa građani imaju pravo znati kako se tim novcem raspolaže i tko se njime kreditira. Na taj način, obrazložila je povjerenica, građani nadziru jesu li krediti koje dodjeljuje HBOR doista u službi gospodarskog razvoja Hrvatske i u skladu s proklamiranim ciljevima te banke. HBOR je, međutim, i dalje odbijao dati podatke te podigao tužbu protiv rješenja povjerenice, ali ju je Visoki upravni sud odbacio i potvrdio povjereničino rješenje.

Međutim, put kojim je spomenuti novinar morao proći da bi dobio tražene informacije trajao je gotovo dvije godine. Iako je Šimičević tražene informacije nakon presude suda dobio, već sljedećeg građanina koji je tražio podatke o kreditima te banke u kasnijem razdoblju HBOR je glatko odbio. Uprava HBOR-a se u čitavom nizu zahtjeva građana za informacijama koji su uslijedili oglušila o konstataciju navedenu u pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda u slučaju Šimičević - da se krediti koje HBOR dodjeljuje ne mogu podvesti pod bankarsku tajnu jer HBOR nije komercijalna banka, nego kreditna institucija u čijem je temeljnom kapitalu novac poreznih obveznika. Svatko tko je do danas od HBOR-a zatražio informacije o dodijeljenim kreditima i odlukama uprave morao je prolaziti dugotrajan i mukotrpan put koji je prošao i novinar Šimičević.

Isti taj put morao je proći i poduzetnik koji je tražio popis svih kredita koje je HBOR odobrio u prva tri mjeseca 2017., a koji je želio provjeriti je li HBOR dodjeljivao milijunske kredite koncernu Agrokor i nakon što je postalo potpuno jasno da kompanija zbog prezaduženosti ne može vraćati kredite. Građanska udruga Zelena Istra, primjerice, dvije je godine mukotrpno čekala podatke o tome koje je izvozne projekte HBOR kreditirao od početka 2011. do kraja 2014. jer je željela provjerili financira li ta banka javnim novcem razvojne projekte štetne za okoliš i zdravlje ljudi.