DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
OPSKRBA
 
Građevinski pijesak postaje vrijedna roba
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 26.06.2019. - 10:34:22
BERLIN - Pijeska ima u izobilju i zato on mnogima izgleda malo vrijedan. Ali, taj dojam vara. U nekim dijelovima svijeta, primjerice u Singapuru ili pustinjskoj državi Ujedinjenim Arapskim Emiratima, građevinskog pijeska je tako malo da ga se mora uvoziti. Jer, pustinjski pijesak nije prikladan za gradnju.

Pijesak se koristi za izgradnju zgrada i cesta, veliki dio građevina danas se gradi armiranim betonom. A beton se 80 posto sastoji od šljunka i pijeska (ostatak su voda i cement). I za gradnju cesta potreban je šljunak, pijesak i drobljeni kamen. Za jedan kilometar autoceste potrebno je 216.000 tona pijeska, šljunka i drobljenog kamena.

Ubuduće će potreba za pijeskom još porasti. Jer, s rastom broja stanovnika na zemlji raste i potreba za kućama, cestama, mostovima, zračnim lukama i drugim građevinama. U posljednjih 20 godina potreba za građevinskim pijeskom je utrostručena, kaže UN-ov program za okoliš UNEP. Točnih brojki nema, ali se procjenjuje da se svake godine na svijetu troši između 30 i 50 milijardi tona pijeska i šljunka.

Za gradnju samo jednog kilometra autoceste potrebno je više stotina tisuća tona pijeska i šljunka. (Na slici izgradnja vijadukta autoceste A3 kod Limburga u Njemačkoj.)

S tim materijalom bi se teoretski mogao izgraditi zid oko ekvatora širok 20 i visok 20 metara - i to svake godine. Dok mi za naše građevine trošimo sve više pijeska i šljunka, prirodi su potrebne tisuće godina da stvori novi pijesak.

"Mi u Njemačkoj imamo sreće da raspolažemo praktično neizmjernim količinama pijeska i šljunka", kaže Harald Elsner iz Saveznog instituta za zemljopis i sirovine (BGR). Izračunavati količine on smatra neozbiljnim, ali je siguran da bi te količine bile dovoljne za tisućljeća. "Mi u Njemačkoj se ne moramo brinuti da bi moglo doći do nestašice građevinskog pijeska i šljunka", kaže Elsner.

Na 90 posto zemljine površine ima dovoljno pijeska, kaže Elsner. "Problema imamo u nekim dijelovima Afrike i Azije", kaže ovaj stručnjak za sirovine. O situaciji u Kini, vjerojatno najvećem potrošaču pijeska i šljunka, dosad se malo zna, ali "dosad nismo čuli da tamo ima problema", kaže Elsner. Njegov zaključak glasi: "Potražnja za pijeskom i šljunkom je neizmjerna, ali to je istodobno sirovina koje ima najviše na svijetu."

Nestašice u Njemačkoj, dakle, nema. Ali ipak ima određenih poteškoća s opskrbom. "Za građevinske radove se ne može kao ranije dobiti pijeska i šljunka po miloj volji, nego se u međuvremenu nekad mora čekati i do tri tjedna dok na raspolaganju ne bude dovoljno materijala", kaže Elsner.

Prevelika potražnja utječe, naravno, na cijenu. Elsner očekuje rast cijena pijeska i šljunka za pet do deset posto godišnje. Ali, zašto se jednostavno ne vadi više pijeska i šljunka u Njemačkoj ako su zalihe tako velike?

Proizvodnja nekih sirovina u Njemačkoj 2017. godine: građevinskog pijeska i šljunka 257 milijuna tona, prirodnog kamena 220 milijuna tona, kamenog ugljena 171 milijun tona ...

Više od 99 posto površina na kojima se nalaze zalihe pijeska i šljunka koriste se za nešto drugo, objašnjava Elsner. Na zaštićenim područjima prirode ili vodoopskrbnim područjima pijesak i šljunak se ne može vaditi kao ni tamo gdje je već izgrađena infrastruktura.

Brojni zemljoposjednici nisu spremni staviti na raspolaganje svoju zemlju za vađenje pijeska ili šljunka zbog slabe zarade. Jer, od nekog drugačijega korištenja zemljišta očekuju veću zaradu.

Raimo Benger, direktor Saveza proizvođača građevinskih materijala Vero, žali se na još nešto: "Mi nemamo manjak materijala nego manjak koncesija." Kaže da se jednostavno ne izdaje dovoljno dopuštenja za vađenje pijeska i šljunka. Često je prepreka Zakon o zaštiti okoliša. Tako primjerice Europska unija propisuje zaštitu rijetkih vrsta. Ali, ne provjerava se u svakom pojedinačnom slučaju bi li gospodarsko korištenje bilo spojivo sa zaštitom vrsta, ljuti se Benger.

Savez proizvođača građevinskog materijala naglašava da već za vrijeme vađenja pijeska ili šljunka, ali i kasnije, nastaje životni prostor za rijetke vrste. To dobro zvuči. Ali, Christian Chwallek iz organizacije za zaštitu prirode Nabu NRW upozorava da u iskopinama šljunka može nastati životni prostor za neke vrste, pa i rijetke. "Ali, druge vrste, pa i ugrožene, gube svoj životni prostor."

Uz to iskopine šljunka zauzimaju puno veće površine nego ranije. Na mjestu iskopina nastaju jezera veličine i do 100 hektara. Iskopine ne pogađaju samo biljke i životinje, nego i čovjeka, naglašava Chwallek. "To su u doslovnom smislu otvorene rane za zalihe pitke vode, jer se uklanjaju slojevi šljunka koji štite vodu. Upravo uz Rajnu imamo velike rezervoare pitke vode, koje štite i pročišćavaju zalihe šljunka i pijeska." Te površine se mora bolje štititi, zahtijeva Chwallek.

Svoje zalihe pijeska brže trošimo nego što ih možemo odgovorno proizvesti, kaže Joyce Msuya, direktorica UN-ovog programa za okoliš UNEP. Vađenje se, dakle, mora bolje regulirati. Osobito zato što će, prema jednoj aktualnoj studiji Ujedinjenih naroda, potreba za pijeskom i šljunkom u svijetu rasti godišnje za 5,5 posto.