Sporazum o zaštiti autorskih prava (ACTA) mogao bi se pridružiti sporazumima SOPA i PIPA, dvama američkim prijedlozima zakona kojima se željelo poboljšati zaštitu autorskih prava, a koji su odbačeni prošli mjesec nakon koordiniranih online kampanja.

Borba protiv ACTA-e fokusirana je na Europu, premda u njoj sudjeluju i SAD, Australija, Japan i još sedam država. Aktivisti protiv tog sporazuma strahuju da bi on mogao ugroziti slobodu na internetu.

Za subotu planiraju stotine prosvjeda širom Europe, od Beča do Edinbourgha, Atene i Strasbourga. U svakoj od 27 država članica planiran je barem jedan prosvjed.

Premda su ACTA-u već potpisale ili parafirale sve države članice EU-a, da bi stupio na snagu trebaju ga ratificirati njihovi nacionalni parlamenti te Europski parlament. Taj bi proces mogao potrajati zbog protivljenja javnosti, osobito u središnjoj i istočnoj Europi.

To je pitanje u tim državama probudilo velike strasti jer se pristup internetu smatra jednom od privilegija pripadnosti demokratskom svijetu. Nezakonito skidanje sadržaja s interneta također je jako popularno, dijelom zbog toga što su te države siromašnije od zapadnoeuropskih, a dijelom što je u njima teže kupovati glazbu i filmove na internetu legalno.

Poljski premijer Donald Tusk zaustavio je zbog velikog protivljenja javnosti proces ratifikacije sporazuma, a suočene s prosvjedima to su učinile i Češka i Slovačka.

Proces ratifikacije mogao bi odgoditi i Europski parlament, a možda će zatražiti i pravno mišljenje Europskog suda pravde. Glasovanje bi se moglo održati tek u proljeće 2013.

Europska komisija, koja je pregovarala o sporazumu u ime EU-a, ističe da on neće ograničiti slobodu interneta. "Sloboda govora je temeljna europska vrijednost. Jednostavno nije točno da će ACTA ograničiti slobodu interneta", rekao je njezin glasnogovornik.