Evo kako Plenković planira matirati oponente u HDZ-u

Sada će taj razmak biti dvostruko kraći, samo dva mjeseca. Budući da Andreju Plenkoviću mandat istječe 17. travnja, pa se novog predsjednika, sukladno Statutu, mora izabrati najkasnije 17. ožujka, svi članovi s ambicijom da se kandidiraju za tu dužnost, kao i za zamjenika predsjednika i potpredsjednike, već bi trebali biti duboko u kampanji, piše Novi list.

Ali, nisu jer su Plenković i njegovi najbliži suradnici još početkom ovog tjedna kalkulirali što bi za njih bilo najbolje učiniti. Tako se dogodilo da je drugi dan poslije završetka izbora za predsjednika Republike, zamjenik predsjednika Milijan Brkić na sjednici Predsjedništva upitao Plenkovića za datum unutarstranačkih izbora, ali nije dobio nikakav odgovor.

Plenković mu nije rekao da njegov mandat traje do 17. travnja. Nadalje, u utorak je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić gostovao na N1 televiziji i tamo je izjavio da će se unutarstranački izbori održati »do kraja proljeća, do kraja svibnja«.

Ni u tom trenutku, dakle, Plenković još nije prelomio. No, u srijedu je glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, objavio da će se predsjednika, zamjenika predsjednika i četvero potpredsjednika stranke, po modelu jedan član - jedan glas, birati »tijekom ožujka«. Pritom je u inervjuu za Novu tv rekao da će unutarstranački izbori biti »raspisani idući tjedan ili onaj poslije toga«.

Međutim, što također pokazuje o kakvoj je tu improvizaciji bila riječ, potpredsjednik HDZ-a Oleg Butković, ministar prometa, jučer je izjavio da će Predsjedništvo već u ponedjeljak odlučiti o održavanju izbora.

A njih detaljno regulira Pravilnik o unutarstranačkim izborima. U tom je kontekstu jedna je od najvažnijih stvari definiranje tko sve smije sudjelovati u izborima. U Statutu se navodi da su to oni koji su na dan raspisivanja izbora podmirili sve članske obveze za prethodnih šest mjeseci.

Pravilnik još dodaje da aktivno i pasivno biračko pravo imaju samo članovi HDZ-a koji su u evidenciju članstva upisani do dana donošenja odluke o raspisivanju izbora. To, primjerice, znači da Kolinda Grabar-Kitarović neće moći uključiti u izbore u HDZ-u, o čemu se spekuliralo u pojedinim medijima, zato što članstvo u stranci ne može odmrznuti još mjesec dana, dok Zoran Milanović ne preuzme dužnost predsjednika Republike.

Svaki kandidat za šefa HDZ-a morat će, da bi se kvalificirao za izbore, prikupiti potpise najmanje pet posto članova. Koliko će to točno biti ovisi, naravno, o ukupnom broju članova. Središnje izborno povjerenstvo, na čelu sa zamjenikom glavnog tajnika HDZ-a Damirom Sesvečanom, zaduženo je za provjeru valjanosti potpisa. Kandidati će moći imati po dva promatrača na svakom biračkom mjestu.

Za pobjedu na izborima u prvom krugu potrebno će biti najmanje 50 posto plus jedan glas članova koji su pristupili izborima, ako niti jedan kandidat ne dobije toliko glasova za tjedan dana organizirat će se drugi krug u kojem će se natjecati dva kandidata s najvećom podrškom. Kako je Plenkovićev mandat do 17. travnja, ako bi on izgubio izbore mjesec dana bi pobjednik bio u statusu izabranog predsjednika. Osim ako bi u u tim okolnostima Plenković ranije podnio ostavku.

Ali, aktualni predsjednik nipošto nije bez šansi da se održi na svojoj poziciji. O takvoj mogućnosti posebno računa moraju voditi Plenkovićevi ministri i zato su oni vrlo oprezni kad ih novinari pitaju koga podržavaju u unutarstranačkim izborima. Što ako se, sigurno razmišljaju, izjasne protiv premijera, a on pobijedi. Ministar Milan Kujundžić tu je dvojbu riješio na način da je izjavio da sada podržava Plenkovića, a da će nakon izbora biti lojalan pobjedniku.

Njegov kolega Tomo Medved je bezrezervno stao uz premijera, objašnjavajući da je on »tim koji pobjeđuje«. Ministri koji su prošlog ljeta ušli u Vladu, redom daju potporu Plenkoviću, kojem zahvaljuju što su politički napredovali. Butković je, pak, suzdržan. Zasad se ne svrstava uz Plenkovića koji mu je nadređen u Vladi, ali mu niti ne oponira.

- Izbori su tajni. Ne treba se svaki član HDZ-a izjašnjavati za koga će biti. Nemojte to previše ni forsirati. Ja ću kao ministar i potpredsjednik stranke sigurno odabrati stranu i to onu za koju budem procijenio da će HDZ voditi prema pobjedi na parlamentarnim izborima, rekao je novinarima Butković.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava nema ovakvih briga. Jučer je ponovio da Plenkovićev HDZ ide u pogrešnom političkom smjeru i da će se on kandidirati za neku »višu poziciju«. To vjerojatno ipak neće biti mjesto predsjednika HDZ-a. Kandidati za sve dužnosti koje se neposredno biraju morat će obrasce s potpisima predati 15 dana prije izbora.

Stoga ima još vremena za kombiniranje tko će se od onih koji predstavljaju alternativu Plenkoviću za što kandidirati. Milan Kujundžić i Drago Prgomet su 2012. izrazili namjeru da se kandidiraju za predsjednika stranke, ali su u kasnijoj fazi kampanje postigli dogovor da se potonji natječe za dužnost zamjenika predsjednika.

Takav je aranžman sada možda moguć između Davora Stiera i Mire Kovača. Manje je vjerojatno da bi Karamarko, koji je već bio predsjednik, pristao sada na dužnost nižeg ranga. On je navodno Penavi ponudio da u njegovoj izbornoj ekipi bude kandidat za što god hoće, osim predsjednika HDZ-a.

Zbog kratkoće kampanje, u unutarstranačkim izborima bi presudne mogle biti debate, ali zasad se ne zna hoće li Plenković u njima sudjelovati. U razgovorima s njegovim oponentima doznajemo da oni jesu. Tijekom unutarstranačkih izbora 2012., više je medija organiziralo debate kandidata za predsjednika HDZ-a, ali u njima su sudjelovali samo Darko Milinović, Milan Kujundžić i Domagoj Milošević.

Tada aktualna predsjednica Jadranka Kosor i Tomislav Karamarko nisu se niti jednom odazvali. Spomeniti su se zajednički predstavljali izaslanicima Sabora HDZ-a iz nekih županija i to na skupovima zatvorenim za javnost, s izuzetkom Jadranke Kosor, koja je i to odbila.