Taj sastanak u noći na četvrtak je uslijedio nakon sastanka čelnika tri grčke vladine stranke u srijedu navečer koji su osam sati razgovarali s Papademosom o odobrenju novih mjera štednje koje traže vjerovnici zemlje, kao uvjet za deblokiranje novog paketa od 130 milijardi eura.
Venizelos je kazao da su čelnici triju stranaka postigli dogovor o gotovo svim potrebnim mjerama, ali je preostala jedna sporna točka. Venizelos nije rekao o kojemu je spornom pitanju riječ, ali izvori navode da je glavni kamen spoticanja bilo pitanje mirovinske reforme i dodatnih smanjenja mirovina.
Socijalist Georges Papandreu, konzervativac Antonis Samaras i vođa krajnje desnice Georges Karatzaferis su postigli dogovore o svim točkama plana osim jedne, prema priopćenju Papademosova ureda.
"Do sastanka euroskupine imamo još pitanja koja traju biti riješena", naglasio je Venizelos.
Sastanak euroskupine, ministara financija eurozone, trebao bi se održati u četvrtak u 17 sati u Bruxellesu, dok je odbor privatnih vjerovnika objavio da će se sastati u četvrtak u Parizu kako bi "razmotrili sadržaj razgovora s državnim sudionicima".
Grčka paralelno vodi dvije vrste pregovora. Grčka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovicu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom duga grčki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto.
Pregovori se vode o zamjeni obveznica koje drže privatni vjerovnici za nove obveznice čija je nominalna vrijednost umanjena za polovicu. U pregovorima se moraju definirati kada će nove obveznice stići na naplatu i kolike će kamate Grčka plaćati na njih.
Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grčka bi se mogla naći u nekontroliranom bankrotu 20. ožujka, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura.
Paralelno s tim, Atena vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoći od 130 milijardi eura od Europske središnje banke i MMF-a. Od Atene se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obećala ali još nije provela te provedba reformi, posebice reformi na tržištu radne snage.
