"Za mnoge se danas život čini vrlo teškim bez interneta, ali znatan dio europskog stanovništva, iako sve manji, nikad nije koristio internet", kaže se u priopćenju iz Bruxellesa. U ovo istraživanje Eurostata o korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije u kućanstvima i kod pojedinaca uključeni su podaci za 27 zemalja EU-a te za Hrvatsku, Island, Norvešku, Makedoniju i Tursku.

Kada se radi o korištenju interneta, razlike su velike između sjevera Europe i njegova juga. U razdoblju između 2006. i 2011. broj pojedinaca u dobi između 16 i 74 godine koji nikada nisu koristili internet smanjio se sa 42 na 24 posto.

Postotak onih koji nikada nisu koristili internet varira između 5 posto u Švedskoj, sedam posto u Danskoj i Nizozemskoj, 8 posto u Luksemburgu i 9 posto u Finskoj, do 54 posto u Rumunjskoj, 46 posto u Bugarskoj, 45 posto u Grčkoj i 41 posto na Cipru i u Portugalu.

Što se tiče Hrvatske, ove je godine zabilježeno 39 posto pojedinaca koji nikada nisu koristili internet, kaže Eurostat. Po nedavnom istraživanju Gfk o informatičkoj pismenosti u Hrvatskoj, podaci su nešto različiti i kažu da je ove godine zabilježeno korištenje internetom kod 63 posto populacije u Hrvatskoj.

Eurostat kaže da je gotovo tri četvrtine kućanstava u EU imalo internet u prvoj četvrtini 2011., dok ga je u prvoj četvrtini 2006. imalo oko pedeset posto stanovništva.

U 2011. u Nizozemskoj pristup internetu ima 94 posto građana, na Islandu 93 posto, u Norveškoj 92 posto, te u Luksemburgu i Švedskoj 91 posto a u Danskoj 90 posto građana. Ispod pedeset posto građana internet ima u Bugarskoj, Makedoniji, Turskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.

Po Eurostatu, u Hrvatskoj je broj kućanstava s pristupnom internetu 61 posto. Po podacima Gfk, on iznosi 70 posto.

Udio kućanstava sa širokopojasnim internetom više se nego udvostručio između 2006. i 2011. u EU-u i ove je godine dostigao 68 posto, u odnosu na 30 posto 2006.

Postotak kućanstava sa širokopojasnim internetom povećao se u svim zemljama članicama u 2011. u usporedbi s 2006. Švedska je zemlja EU-a u kojoj je registriran najveći broj kućanstava sa širokopojasnim internetom (86 posto), iako više od nje ima Island (93 posto). Visoki postotak zabilježen je i u Danskoj (84 posto), Nizozemskoj i Velikoj Britaniji (83 posto).

Rumunjska (31 posto), Bugarska (40 posto) i Grčka (45 posto) na dnu su ljestvice.

U Hrvatskoj broj kućanstava sa širokopojasnim internetom bio je 2007. 23 posto, a ove godine 56 posto.