Slovenija: Proizvodnja električne energije u godini veća 17%

Međugodišnji rast potrošnje bio je osjetno niži u odnosu na prethodnu godinu, ali je u usporedbi s mjesecom potrošnja u gospodarstvu značajno porasla.

S 438 GWh proizvodnja u hidroelektranama u siječnju bila je 25 posto veća nego prije godinu dana, ali istovremeno za desetinu manja nego lani u prosincu.

Termoelektrane su u siječnju proizvele 368 GWh električne energije, 35 posto više nego u siječnju prošle godine i 23 posto više nego u prosincu.

U nuklearki Krško, koju karakteriziraju vrlo stabilni proizvodni uvjeti bez remonta i izvanrednih događaja, proizvodnja od 519 GWh ostala je nepromijenjena i na mjesečnoj i međugodišnjoj usporedbi.

Slovenija je u siječnju uvezla 902 GWh električne energije, a izvezla 974 GWh. U odnosu na prethodni siječanj uvoz je smanjen za šest posto, dok je izvoz povećan za 12 posto. U odnosu na prosinac uvoz je manje-više nepromijenjen, dok je izvoz manji za sedam posto.

Raspoloživa električna energija bila je s 1.249 GWh veća za tri posto na godišnjoj, odnosno devet posto na mjesečnoj razini.

S 1.014 GWh ukupna potrošnja kućanstava i poduzeća u siječnju bila je za jedan posto veća nego godinu dana ranije i četiri posto veća nego u prošlom prosincu. Potrošnja kućanstava bila je dva posto veća na godišnjoj razini, ali je četiri posto manja na mjesečnoj razini. Pritom je potrošnja u gospodarstvu bila jedan posto veća nego u siječnju prošle godine, a oporavak je još izraženiji na mjesečnoj razini, budući da je bila osam posto veća nego lani u prosincu.

U siječnju je povećana ponuda energenata u svim kategorijama, osim kod ostalih naftnih derivata, motornih benzina i kerozina za mlazne motore. Zalihe u ove tri promatrane kategorije smanjene su za 46,4 odn. dva posto. S druge strane, zalihe mrkog ugljena i lignita porasle su za 229 posto, crnog ugljena i antracita za 104 posto, koksa za 43 posto, prirodnog plina za 14 posto, te ekstra lakog loživog ulja za 12 posto.

U odnosu na lanjski siječanj, opskrba ostalim naftnim derivatima veća je za 71 posto, mrkim ugljenom i lignitom za 67 posto, crnim ugljenom i antracitom za 21 posto, prirodnim plinom za 17 posto, ekstra lakim loživim uljem za devet posto, s kerozinom za mlazno gorivo za osam posto i s ukapljenim naftnim plinom za sedam posto. U međuvremenu, međugodišnji pad iznosio je npr. opskrba dizelskim gorivom za sedam posto i benzinom za tri posto.