Naime, rafinerija Shella u Rotterdamu bila je prisiljena zatvoriti pogon "Haikon" (kapaciteta prerade 25.000 barela nafte dnevno) zbog pojave plina u jednom dijelu proizvodnog lanca, objavio je jučer "Bloomberg". , pozivajući se na lokalne vlasti. "Shell" inače ne komentira događanja u svojim rafinerijama.
Energetskim burzama sada ostaje samo nagađati čeka li Europa, uoči početka sezone grijanja i jesenskog gospodarskog buma, višestruka energetska kriza. Istodobno, nestašica dizela, koji je u Europi sve skuplji, gotovo je vjerojatna, smatra Međunarodna agencija za energiju (IEA).
"Europske rafinerije nisu bile u mogućnosti nabaviti dovoljne zalihe ovog ljeta, dijelom zbog brojnih neplaniranih prekida proizvodnje, zbog čega su skladišta bila jedva opskrbljena za zimu", upozorava IEA.
U međuvremenu, globalna jarka za bačvama koje će se preraditi u gorivo za transport, poljoprivredu i građevinarstvo, donosi neobične rezultate prije jeseni. Tako je, primjerice, ruska naftna mješavina ESPO (akronim za plinovod kojim se crno zlato transportira iz smjera istočnog Sibira do obale Tihog oceana) ovih dana postala skuplja od barela Brenta. ESPO barel je inače mješavina lake sirove nafte s niskim postotkom sumpora, što odgovara rafinerijama u Kini, a tržište je nesklono preraditi u dizel i druge naftne destilate (osobito mlazno gorivo). Ruska ESPO nafta, s rokom isporuke u listopadu za kinesko tržište, koštala je početkom tjedna 0,5 dolara više od Brenta. Na burzama primjećuju da je to najviša cijena ESPO nafte otkako su G7 i EU uveli "plafon" na cijenu ruskih barela.
U međuvremenu, Rusija - uz Saudijsku Arabiju ključna članica OPEC plusa - dodatno je ograničila količine nafte i derivata koje izvozi, ističući da je novi prioritet zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta. Istodobno, Kina, vodeći svjetski kupac nafte i sve važnija rafinerija, već je uvela kvote za izvoz dizela.
Tržište dizela na Zapadu suočava se s rekordnim skokom cijene tog naftnog derivata zbog brojnih drugih razloga. S jedne strane, odluka Saudijske Arabije i Rusije početkom mjeseca da produže dobrovoljno zavrtanje naftnih slavina (zajedno oko 1,3 milijuna barela dnevno) do kraja godine pogurala je cijenu barela Brent. Dok je krajem lipnja mjerni barel brenta koštao oko 72 dolara, danas mu je cijena oko 95 dolara. Barel nafte mogao bi i prije Nove godine dosegnuti cijenu od 100 dolara, složili su se ovih dana Mike Wirth, izvršni direktor američkog "Chevrona" i analitičari "Citigroup Inc". Osim paprene cijene nafte, strepnju od nadolazeće "dizelske krize" potiču i brojne druge nevolje rafinerija, počevši od velikih ljetnih vrućina, zbog kojih su mnogi naftni pogoni morali raditi sporije nego inače. Istovremeni rast potražnje za mlaznim gorivom i benzinom (tijekom blagdanske sezone na sjevernoj hemisferi) pomaknuo je poslovne interese rafinerija.
S druge strane, danas na Zapadu nema toliko rafinerija kao prije pandemije. Naime, zbog pada potražnje tijekom korona virusa mnoge su starije rafinerije i rafinerije manjeg proizvodnog kapaciteta zauvijek zatvorene. U međuvremenu, višetjedni odlučni štrajk radnika na "Chevronovim" LNG terminalima u Australiji već je izazvao skok cijene tog energenta za isporuke Europi i nova strahovanja od daljnjih odgoda ugovorenih isporuka za zimu.
