DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
PODSJETNIK
 
Eliminacija Abdića: Kako je afera Agrokomerc uzdrmala BiH
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 30.03.2013. - 20:47:00
Zadnja izmjena: 31.03.2013. - 11:15:46
ZAGREB - Jedna od najvećih afera u bivšoj Jugoslaviji krajem 80-ih godina bila je afera Agrokomerc a o tome piše i Ivo Lučić u svojoj knjizi "Uzroci rata".

Događaji oko Agrokomerca bili su od prvorazredne važnosti za SR BiH i Jugoslaviju.

Propalo je jedno od najvećih i najuspješnijih poduzeća u Republici, smijenjeni su najmoćniji političari, a bijes velikog dijela jugoslavenske javnosti usmjeren je na sve one koji su imali ikakve veze s „Agrokomercom“, kao i na čitavu Cazinsku i Bihaćku krajinu.

Potpredsjednik Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Janez Zemljarič izjavio je da je veća šteta po „Agrokomerc“ i po gospodarstvo SR BiH nastala samom aferom, nego svime što je dotada urađeno, što je potpredsjednik Izvršnog vijeća (IV) SR BiH Mirko Puljić osporio. Federacija ni na koji način nije pomogla saniranju stanja, a čitava afera, sve rasprave i svi zaključci doneseni na sjednicama SK te republičkih i saveznih institucija temeljeni su prije svega na informacijama RSUP-a, koji je imao dominantnu ulogu u političkom sustavu SR BiH.

Čitava se afera zapravo temeljila na „upadu“ Fikreta Abdića i poslovodstva „Agrokomerca“ u jugoslavenski platni sustav, što svakako nije bio izuzetak u socijalističkoj Jugoslaviji ako je postojalo jako političko zaleđe. Tijekom 1985. u Jugoslaviji je registrirano 131.014 slučajeva financijskih prijestupa. U Abdićevu slučaju političko pokriće nije bilo dostatno. Izdavanje mjenica bez pokrića u iznosu oko 400 milijuna američkih dolara u 63 banke bilo je samo po sebi sporno, ali su još veći problem za jugoslavenski komunistički vrh u Beogradu bile Abdićeve političke ambicije. Političko i gospodarsko jačanje bihaćke regije, kao i razvijanje samosvijesti tamošnjih Muslimana postajali su ozbiljna smetnja srpskim projekcijama mogućih rješenja jugoslavenske krize koja je bivala sve dublja. Pozderčevo inzistiranje na očuvanju avnojskog koncepta federacije, kao i Abdićevo jačanje muslimanske krajine usred projiciranoga srpskoga političkog prostora, postali su ozbiljan problem srpskoj nacionalističkoj politici.

Problem je „riješen“ uklanjanjem obojice iz političkog života, uništenjem „Agrokomerca“ te osiromašenjem čitavog kraja. Na sličan način, možda kao neka vrsta pripreme afere „Agrokomerc“, u Mostaru je otvorena afera oko Jole Muse, direktora RO „Aluminij“ iz Mostara. Najprije je novinar Politike iz Beograda u veljači 1987. napisao članak o Musinu rasipništvu, zatim nešto kasnije o njegovu pokušaju bijega iz zemlje helikopterom. Već u listopadu 1987. Musa je bio u zatvoru.

U Sarajevu je 2. listopada 1987. u prostorijama RSUP-a SR BiH održan sastanak vodećih ljudi iz SDB-a na kojem su gosti bili republički sekretar za unutrašnje poslove Duško Zgonjanin i predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka Predsjedništva SR BiH Gojko Ubiparip. Zgonjanin je rekao kako je afera „Agrokomerc“ izbacila na površinu mnoge slabosti kao i njihove uzroke s čime se treba odlučno i do kraja obračunati. Naglasio je da je ta afera bacila „veoma ružno svjetlo na našu republiku“ te se zbog nje osjeća „izvjesna postiđenost i inferiornost“. Tim više što se sve to dogodilo u Bosni i Hercegovini „za koju su mnogi vjerovali, a i mi sami, da predstavlja značajan faktor stabilnosti Jugoslavije“. Zgonjanin je dodao i da akcija „Una“, pod kojim imenom je vođeno otkrivanje afere „Agrokomerc“, mora biti dovedena do kraja.

*knjiga je u prodaji na kioscima

www.hrvatska-povijest-biblioteka.blogspot.com