DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
Ekonomski institut: BDP će u drugom kvartalu ipak rasti sporije u odnosu na početne najave
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 04.07.2019. - 21:26:00
Zadnja izmjena: 04.07.2019. - 21:27:53
ZAGREB - Dojam o velikoj potražnji za radnom snagom, sudeći prema posljednjim pokazateljima Ekonomskog instituta, sasvim je pogrešan jer posljednji podaci govore da je ona čak smanjena.

U svibnju i lipnju pao je OVI indeks koji mjeri online oglase slobodnih radnih mjesta. Tako je broj oglasa u prvoj polovici godine, unatoč povećanju u prva četiri mjeseca, objašnjava Ekonomski institut, "manji za 0,8 posto, što upućuje na blago smanjenje potražnje za radom".

Takav razvoj događaja malo je u koliziji s procjenom Ekonomskog instituta od prije tri tjedna, kada je njihov indeks CEIZ predvidio rast BDP-a u drugom kvartalu od čak 4,7 posto. No, Institut sada zaključuje kako informacije o potražnji za radom, koje su im dostupne za čitavo drugo tromjesečje, "sugeriraju da je ubrzanje ekonomskog rasta prema kraju tromjesečja ipak malo posustalo, što znači da bi i stopa rasta BDP-a mogla biti nešto niža od najavljene", piše Jutarnji list.

A da se Ekonomski institut malo zaletio sa svojim optimističnim procjenama ekonomskog rasta, govore i drugi, pouzdaniji ekonomski pokazatelji, poput industrijske proizvodnje i prometa u trgovinama.

Industrijska proizvodnja u svibnju je pala na mjesečnoj razini (1,7 posto) i usporila na godišnjoj: povećana je tek 0,2 posto, dok je rast u travnju iznosio tri posto. Među razlozima za slabije proizvodne rezultate su pad u sektorima koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (71,4 posto), brodogradnje (38,3 posto), strojeva i uređaja (19,5 posto), te proizvodnje pića (16,8 posto).

"Navedena kretanja ukazuju na to da i u nadolazećim mjesecima možemo očekivati blago usporavanje rasta obujma industrijske proizvodnje", smatra Zrinka Živković-Matijević, glavna analitičarka RBA. Ekonomiju će i dalje vući djelatnosti koji su vezane uz trgovinu, turizam i investicije. Kada je, pak, riječ o trgovini, neočekivano, i ona je u svibnju zakazala, štoviše, neugodno je iznenadila tržište. Podaci DZS-a su pokazali da je maloprodaja u svibnju realno pala 4,9 posto u odnosu na travanj, dok je na godišnjoj razini minus iznosio dva posto. To je prvi pad od rujna 2014. godine, a dogodio se unatoč tome što su ankete ukazivale na visoku razinu potrošačkog optimizma. Iako nije posve jasno zašto, taj vjerojatno privremeni zastoj pripisuje se slabijoj potrošnji turista.

Analitičari vjeruju da će se promet u trgovinama već u lipnju vratiti pozitivnim stopama, ali ujedno upozoravaju kako će doprinos turizma potrošnji ove godine ipak biti slabiji. No, unatoč tome, turizam i dalje ostaje najveći generator rasta gospodarstva u ovoj godini. Povećana su i očekivanja od investicija, privatnih i javnih, osobito nakon snažnog rasta u prvom kvartalu, ali to ne isključuje stalne oscilacije.

Posljednji podaci o obujmu građevinskih radova govore da su u travnju malo usporili u odnosu na prava tri mjeseca. Ipak, Živković-Matijević vjeruje u nastavak rasta investicija po višim stopama, ponajprije zahvaljujući povlačenju sredstava iz europskih fondova. No, kada je riječ o BDP-u, očekuje da će rast ipak biti niži nego u prvom kvartalu (3,9 posto). O konkretnim procjenama kvartalnog rasta BDP-a nije spreman govoriti ni Alen Kovač, glavni analitičar Erste banke, ali i on vjeruje da će doprinos investicija ostati značajan, dok će osobna potrošnja biti nešto slabija. Na razini cijele godine vjeruje da će BDP rasti po stopi od 3,2 posto.

Zašto je onda Ekonomski institut očekivao da bi rast u drugom kvartalu mogao iznositi 4,7 posto? Problem je, čini se, u samoj strukturi njihova CEIZ indeksa, kao i činjenici da su imali samo podatke za travanj. K tome, prema mišljenju jednog ekonomista, previše se oslanjaju na varijablu kao što su prihodi od PDV-a, a oni mogu varirati iz različitih razloga i biti nepouzdan indikator. Na sličan način mogu se promatrati i trendovi na koje upućuje OVI indeks, odnosno podaci o potražnji za radnom snagom. Jer, teško je znati u kojoj se mjeri poslodavci, kada žele nekoga zaposliti, danas oslanjaju na online oglase.