Vujčić: Hrvatska poželjnija destinacija za strane investitore |
Objavljeno: 30.01.2024 / 17:04 |
Autor: SEEbiz |
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je u utorak da je projekt uvođenja eura u Hrvatskoj uspješno zaključen i to u najkraćim mogućim rokovima, a da su se očekivane ekonomske koristi od prelaska na euro u cijelosti ostvarile. |
Vujčić je to rekao na HNB-ovoj konferenciji "Godina dana s eurom u Hrvatskoj", poručivši da je euro hrvatsko gospodarstvo učinio snažnijim i otpornijim, što je posebno došlo do izražaja u kriznim uvjetima u kojima je uvođen. "Pokazalo se da je upravo u kriznim vremenima jako važno imati euro, koji je pomoć da se te krize lakše prebrode", rekao je guverner. Kriza se očitovala i u visokoj inflaciji, snažnom monetarnom zatezanju, kao i izraženim geopolitičkim napetostima i neizvjesnostima, no unatoč svim specifičnim okolnostima projekt uvođenja eura je uspješno zaključen, izjavio je Vujčić, ocijenivši i da su upravo takve okolnosti učinile neke od pozitivnih učinaka još većima i značajnijima. Govoreći o tim pozitivnim učincima, Vujčić je na prvom mjestu apostrofirao uklanjanje tečajnog rizika, što se u potpunosti i ostvarilo, pri čemu dug svih sektora u inozemnoj valuti iznosi svega oko pola milijarde eura, dok je prije uvođenja eura to iznosilo 77 milijardi eura. Zbog toga je smanjena i premija rizika države, a ujedno i "ograničen prijenos globalno viših kamatnih stopa na domaći financijski sustav", istaknuo je Vujčić. Tako, sukladno očekivanjima, troškovi zaduživanja u Hrvatskoj su niži no što bi bili da je ostala izvan eurozone. Boris Vujčić: 'Demografski problemi traže donošenje politike pametne integracije' "Od početka karijere slušam pitanja kada će kamatne stope u Hrvatskoj biti kao u Njemačkoj. Evo, konačno i jesu takve, čak i niže u nekim segmentima. To ne bi bilo moguće bez uvođenja eura, to je jasno", izjavio je Vujčić. Primjerice, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi 3,64 posto, u Njemačkoj 4,22 posto, a u europodručju u prosjeku 4,05 posto. Vujčić je naveo i primjer Mađarske koja nije u eurozoni, a u kojoj prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosi 8,76 posto. Slično je i s kreditima poduzeća, pa tako na kredite do milijun eura prosječna kamata u Hrvatskoj iznosi 4,74 posto, u Njemačkoj 6,27 posto, a u cijelom europodručju u prosjeku 5,65 posto. S druge strane, u zemljama koje nisu u eurozoni kamatne stope za poduzeća su često dvoznamenkaste, pa tako u Mađarskoj u prosjeku dosežu gotovo 14 posto, rekao je Vujčić. Za gospodarstvo je važno i bitno smanjenje transakcijskih troškova, što pospješuje daljnju trgovinsku i financijsku integraciju s ostatkom europodručja, rekao je Vujčić. Hrvatsko gospodarstvo tako postaje konkurentnije, a zbog svega gore navedenog, i strani investitori ocjenjuju Hrvatsku kao poželjniju destinaciju. HNB je s 1. siječnjem 2023. postao dio Eurosustava, monetarne vlasti europodručja, koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, dok je guverner HNB-a postao član Upravnog vijeća ESB-a. Tako, istaknuo je Vujčić, članstvom u eurozoni Hrvatska ima i pristup likvidnosti koju osigurava ESB. "HNB po prvi puta u potpunosti može funkcionirati kao pozajmljivač zadnje nade", rekao je. Podsjetio je i da u slučaju krize Hrvatska ima pristup Europskom stabilizacijskom mehanizmu, no nada se da joj ta dodatna sredstva nikad neće trebati. "To su sve jasne, opipljive i neupitne prednosti koje smo dobili uvođenjem eura", ustvrdio je guverner HNB-a. Ponovio je i da je uvođenje eura imalo vrlo blag utjecaj na inflaciju, sukladno očekivanjima te ranijim iskustvima zemalja koje su uvodile euro. Istaknuo je i da je inflacija u Hrvatskoj bila niža no u zemljama Unije koje nisu uvodile euro. Tako, zaključio je Vujčić, uvođenje eura je bila dobra, pravovremena i ispravna odluka. Odgovarajući na pitanje novinara o tome hoće li povećanje plaća u državnom i javnom sektoru utjecati na rast inflacije, Vujčić je rekao da u HNB očekuju, bez obzira na te povišice, da će "stopa inflacije nastaviti padati", a da time ti sektori otprilike dolaze na razinu rasta plaća kakav je već viđen lani u privatnom sektoru. Osim predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, konferenciji je nazočio i član Izvršnog odbora Europske središnje banke (ESB) Philip R. Lane, koji je ocijenio da je prva godina članstva u eurozoni bila uspješna za Hrvatsku, kao i za samu tu monetarnu zajednicu. "Hrvatsko gospodarstvo je lani bilo među najbrže rastućima, a imati Hrvatsku za članicu je ojačalo eurozonu", izjavio je Lane. |
|
Tagovi: Boris vujčić, hnb eurozona, investitori, investicije |
PROČITAJ I OVO | ||
U Njemačkoj 2023. oko 295.000 novih stanova - deficit se produbljuje |
BERLIN - U Njemačkoj je prošle godine dovršeno oko 295.000 stanova. To znači da je bilo nešto manje novih stanova nego godinu dana ranije, doznaje u četvrtak dpa iz upućenih izvora. |
Analitičari snizili prognoze rasta njemačkog BDP-a |
BERLIN - Vijeće ekonomskih savjetnika njemačke vlade osjetno je snizilo prognozu rasta njemačkog gospodarstva za ovu godinu te sada očekuje rast od mršavih 0.2 posto, dok su u jesenskim prognozama bili prognozirali za rast gospodarstva od 0.7 posto. |
Njemačka zamrznula 3,9 milijardi eura ruske imovine |
BERLIN - Njemačko ministarstvo financija objavilo je da je u Njemačkoj zamrznuto 3,9 milijardi eura ruske imovine. |
HNB: BDP bi u prvom tromjesečju mogao porasti 3,9 posto na godišnjoj razini |
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da bi realni BDP u Hrvatskoj u prvom tromjesečju mogao porasti za jedan posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2023. godine, dok bi na godišnjoj razini rast mogao iznositi 3,9 posto. |
EK: Inflacija u eurozoni padat će brže od očekivanog |
BRUXELLES - Inflacija u eurozoni padat će ove godine brže nego što se prethodno očekivalo, nakon što se činilo da je učinak poremećaja u trgovini u Crvenom moru ublažio, prema ažuriranim procjenama Europske unije. |