Strani radnici u Hrvatskoj nisu integrirani, to je vrlo opasno

U prvih 11 mjeseci prošle godine, prema podacima HZZ-a, izdano je 147.593 dozvole za rad strancima, a taj je broj mogao biti još veći s obzirom na to da je pristiglo više od 177 tisuća zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola.

Iako strani radnici u Hrvatskoj popunjavaju radna mjesta upražnjena zbog velikog iseljavanja Hrvata u zapadne članice Europske unije, Nezavisni hrvatski sindikati upozoravaju da stranci zauzimaju poslove koje Hrvati ne da neće nego ne mogu raditi za tako male plaće. Tako su poslodavci dobili jeftinu radnu snagu (prosječno zarađuju 603 eura mjesečno), odnosno nemaju potrebu povećavati cijenu rada, pa strani radnik poslodavcu postaje konkurentniji, odnosno jeftiniji od domaćeg radnika. S druge strane, nije baš da nam dolaze inženjeri i doktori znanosti, nego uglavnom NKV radnici ili oni sa srednjom stručnom spremom koji i ciljaju upravo takve poslove, a nismo učinili ništa da privučemo radnike za visokosofisticirana radna mjesta.

Tako strani radnici sve više postaju konkurencija domaćoj radnoj snazi, a u nekim zanimanjima gotovo pa više i ne možete susresti domaćeg čovjeka, poput dostavljača, iako su najtraženija zanimanja kod stranih državljana radnici u visokogradnji, konobari, pomoćni kuhari, zidari, radnici u niskogradnji (cestogradnja), čistači i tesari, pri čemu je najviše stranaca zaposleno u graditeljstvu, njih više od 23.700. Poslodavci, osim isplate plaće, nemaju nikakvu drugu obvezu prema stranim radnicima i sve pada na teret hrvatskog društva, odnosno poreznih obveznika, poput tečajeva hrvatskog jezika za strance, a inspekcija rada često utvrdi da rade posao za koji se uopće nisu prijavili.

Uvoz radne snage tako nam je previše liberalan i bez strategije što bi nam se u bliskoj budućnosti moglo obiti o glavu jer ćemo imati gomilu stranih radnika koji uopće nisu integrirani u hrvatsko društvo, isključivo našim nedjelovanjem.