S podacima za prosinac zaokružena je statistika za cijelu 2023. godinu u kojoj je prosječna bruto plaća u razdoblju od siječnja do prosinca 2023. u Hrvatskoj iznosila 1.583 eura. Hrvatska se tako, u usporedbi s zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće. Najvišu prosječnu bruto plaća u razdoblju od siječnja do prosinca 2023. i dalje bilježi Slovenija te je iznosila 2.221 eura, a slijede Češka (1.790 eura) i Poljska (1.633 eura). Niže prosječne bruto plaće zabilježile su Mađarska, Rumunjska i Slovačka s prosječnim bruto plaćama od 1.497 eura odnosno 1.486 eura i 1.430 eura. U usporedbi s ostalim zemljama u okruženju na samom začelju su Bugarska (1.018 eura) te Srbija (1.011 eura).
Promatrano kroz dulji vremenski period, od 2009. godine, u Hrvatskoj je, u usporedbi s zemljama u okruženju, dinamika rasta prosječnih bruto plaća bila razmjerno spora. Međutim, unazad nekoliko godina trend se promijenio odnosno zabilježeno je ubrzanje rasta prosječnih bruto plaća. Dakako, snažni inflatorni pritisci koji su prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021. uvjetuju i dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak. U većini promatranih zemalja iz okruženja, iako uz postupno usporavanje, prosječne stope rasta potrošačkih cijena (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) u promatranom razdoblju i dalje su bile u dvoznamenkastom području. Visoke jednoznamenkaste prosječne stope inflacije u 2023. bilježe Slovenija (+7,4%), Hrvatska (+8,5%), Rumunjska (+9,9%) i Bugarska (8,8%).
Posljedično, u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj prosječne plaće su u realnom izrazu zabilježile pad i to za 3,2% godišnje u razdoblju siječanj-prosinac 2023. u Češkoj odnosno za 1,0% i 1,6% godišnje u Mađarskoj i Slovačkoj. S druge strane pozitivna realna stopa zabilježena je u Hrvatskoj (+6,3% godišnje), Sloveniji (+2,4%), Poljskoj (+4,4%), te Rumunjskoj i Bugarskoj (+4,3% odnosno +5,6% godišnje). Nastavak usporavanja inflatornih pritisaka u Hrvatskoj kao i u zemljama u okruženju i u mjesecima pred nama povoljno će se odražavati na kretanja plaća u realnom izrazu. Nadalje, i manjak radne snage koji je, kao i u Hrvatskoj prisutan na području zemalja EU također će nastaviti vršiti pritisak na rast plaća, kao i prelijevanje učinka rasta plaća u javnom na privatni sektor.
Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata za prvi dio 2024. u Hrvatskoj iznosila 840 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1.254 eura) i Poljskoj (975 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu: Bugarska (477 eura), Rumunjska (663 eura), i Mađarska (697 eura).
Kad analiziramo rast plaća to posljedično aktualizira pitanje produktivnosti (bruto dodane vrijednosti po zaposlenom), a time otvara niz strukturnih pitanja (obrazovanja, tehnološkog napretka i ulaganja u istraživanje i razvoj, poslovno i institucionalno okruženje itd.) koje u konačnici sve određuju razinu konkurentnosti. Međutim osim konkurentnosti ne samo na razini cjelokupnog gospodarstva treba sagledati detalje među pojedinim djelatnostima koje se uvelike razlikuju ne samo međusobno nego uspoređujući Hrvatsku s drugim državama EU.
