SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROCJENE
 
EBRD: Crnogorska ekonomija raste podržana investicijama u saobraćaju i turizmu
Autor/izvor: SEEbiz / Mina-business
Datum objave: 07.01.2017. - 23:35:00
Zadnja izmjena: 07.01.2017. - 23:46:13
PODGORICA - Privredni rast Crne Gore u ovoj godini trebalo bi da bude podržan investicijama u saobraćaju i energetici, posebno gradnjom autoputa, kao i onima u sektoru turizma, dok zabrinjava rast javnog duga, smatraju u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

Šef Kancelarije EBRD u Podgorici, Giulio Moreno, kazao je da je ta finansijska institucija prognozirala rast crnogorske ekonomije u ovoj godini od 3,5 odsto.

"Očekuje se da rast bude podržan javnim investicijama u saobraćaju i energetici, gdje je ključni projekat gradnja autoputa, kao i vodećim stanim direktnim privatnim investicijama, naročito u sekoru turizma", rekao je Moreno u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da značajno zabrinjava rast javnog duga, za koji se očekuje da će dostići oko 80 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do naredne godine.

"Dok su prognoze rasta crnogorske ekonomije dobre, fiskalnu politiku trebalo bi pooštriti. U tom smislu, fiskalni suficit, isključujući potrošnje na projektu autoputa, u narednim godinama bi bio važan za obezbjeđenje sigurnosti dugoročne održivosti duga zemlje", ocijenio je Moreno.

EBRD, kako je podsjetio, objavljuje prognoze rasta za zemlje u kojima posluje, uključujući Crnu Goru, dva puta godišnje, u maju i novembru.

"U svom posljednjem izvještaju o ekonomskim izgledima, u novembru prošle godine, EBRD je zadržala prognozu rasta za prošlu godinu na četiri odsto i povećala prognozu za ovu na 3,5 odsto sa tri odsto, koliko je prognozirala u maju prošle godine", naveo je Moreno.

Prema njegorim riječima, privreda je snažno ojačala u 2015. godini i rast BDP-a je procijenjen na 3,4 odsto. Međutim, ekonomski rast je usporio na 1,9 odsto u prvoj polovini prošle godine.

"Ipak, naša ukupna prognoza rasta za prošlu godinu bazirana je na očekivanom ubrzanju privredne aktivnosti u drugoj polovini prošle godine, kao rezultat povećane dinamike potrošnje na projektu gradnje autoputa, još jedne snažne turističke sezone, kao i uticaja predizborne potrošnje, uključujući i socijalna davanja", precizirao je Moreno.

On je, govoreći o projektima koje je EBRD podržala u Crnoj Gori, kazao da je banka zaključno sa novembrom pošle godine potpisala ugovore o finansiranju za 54 različita projekta u Crnoj Gori, sa kumulativnim obimom poslovanja u iznosu od 508 miliona eura, a značajni napori su stavljeni u pružanju tehničke pomoći i pokretanju političkog dijaloga.

"Tretnutni portfolio banke iznosi 356 miliona eura, od čega je 47 odsto u energetske projekte, 26 odsto u saobraćaj i komunalnu infrastrukturu, 17 odsto u finansijske institucije, a ostatak u agrobiznis i industriju. Banka je značajno povećala aktivnosti tokom proteklih godina sa ukupnim investicijama od oko 250 miliona eura u peridodu od 2013. do 2015. godine", rekao je Moreno.

On je naveo da su neki od njihovih vodećih projekata finansijska podrška za proširenje bolnice Codra, uključujući i prvo privatno porodilište u Crnoj Gori, učešće u kapitalu u najvećem maloprodajnom trgovačkom lancu u zemlji, Voliju.

Takođe, obezbijeđena je finansijska podrška za razvoj novih i rekonstrukciju postojeće saobraćajne i energetske infrastrukture, uključujući dalekovod Lastva-Pljevlja, koji gradi Crnogorski elektroprenosni sistem. Tu je i finansijska podrška za projekte u oblasti energetske efikasnosti, kao što je ugradnja pametnih brojila, koju radi Elektropriveda (EPCG), kao i podrška za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, poput vjetrolektrana na Krnovu.

"Međutim, prošla godina je bila teška s obzirom na političke neizvjesnosti i fokusom na izbore. Uprkos tome, EBRD je podržala pet projekata u iznosu od skoro 30 miliona eura", dodao je Moreno.

Zbog izborne godine, neki od značajnih projekata u saobraćajnom i energetskom sektoru su odloženi za ovu godinu. Prošla godina je, kako je precizirao, bila veoma dobra u pogledu implemetnacije već odobrenih projekata sa ukupnom isplatom od oko 70 miliona eura.

Moreno je kazao da EBRD ima partnerski odnos sa crnogorskom Vladom, sa kojom sarađuju na mnogim poljima.

"EBRD ne podržava samo izabrane javne projekte u opštem razvoju infrastrukture, već obezbijeđuje tehničku pomoć i konsultantske usluge Vladi i državnim preduzećima, sa ciljem unaprijeđenja poslovne klime u zemlji i promovisanja na osnovu tržišnih principa i najboljih industrijskih praksi", objasnio je Moreno.

On je naveo da u banci još razmatraju projekte kojima će se baviti ove godine, ali da razgovaraju o nizu projekata u energetskom sektoru, investicionom planu širenja Aerodroma Tivat, podršci procesu privatizacije i odabranim malim i srednjim preduzećima direktno ili indirektno preko svojih finansijskih posrednika.

"EBRD je trenutno u procesu izrade nove strategije za Crnu Goru za period od ove do 2020. godine, gdje će fokus biti na tri strateška prioriteta: unaprijeđenje konkurentnosti privatnog sektora, uključujući razvoj lanaca u agrobiznisu i turizmu, poboljšanje povezanosti i regionalne integracije širenjem prekogranične saobraćajne i energetske veze, kao i nastavak podsticanja tranzicije ka zelenoj ekonomiji, uključujući održivi turizam", rekao je Moreno.

On je kazao da je Crna Gora značajan napredak ostvarila u oblasti olakšavanja poslovanja. Tokom godina, Crna Gora je uspostavila evidenciju poslovno prijateljskih zakona i otvorenosti prema stranim investitorima.

"Zemlja je redovno na vrhu regionale liste u pogledu investicija po stanovniku. Takođe, Crna Gora je najnaprednija u regionu kada je riječ o pregovorima za ulazak u Evropsku uniju (EU). Iz ugla investitora, EU perspektiva je veliki plus i jedinstveno sidro ka tržišno orjentisanim reformama i evropskim standardima", ocijenio je Moreno.

On je dodao da bi trebalo uraditi još puno toga u budućnosti, u čemu će Crna Gora imati punu podršku EBRD.

Posljednji izvještaj Svjetske banke Doing Business rangira Crnu Goru na 51. mjestu od ukupno 190 zemalja, u kojem su najproblematičnije oblasti pristup električnoj energiji, dobijanje građevinske dozvole, kao i registrovanje imovine. Takođe, istraživanje investirora, kao što je posljednja Bijela knjiga Savjeta stranih investitora ukazuje na nezadovoljstvo oblastima kao što je vladavina prava, stabilnost poreske politike i fleksibilnost.

"Privatizacija je još jedno važno polje gdje bi Vlada mogla da uradi više. Iako je najveći dio privrede u privatnim rukama, neka važna imovina je ostala u državnom vlasništvu, a imala bi benefite od novog vlasništva, što bi moglo dovesti do svježih investicija. Zbog toga bi Vlada trebalo da transparentno pokuša da ubrza tendere koji su trenutno u toku, a još nijesu završeni", smatra Moreno.

On je ocijenio da je turizam svakako jedan od najvažnijih sektora privrede koji će voditi budući ekonomski razvoj.

"Uloga aktivnosti koje podržavaju turizam, kao što su smještaj, poljoprivredne i prehrambene usluge, takođe će sigurno rasti održavajući sve veći značaj Crne Gore kao turističke destinacije, sa oko 1,5 miliona stranih dolazaka godišnje", dodao je Moreno.

Komunalni sektor, prije svega proizvodnja električne energije, je relativno važan za crnogorsku ekonomiju i sa aktuelnim energetskim projektima očekuje se da postane ključni pokretač rasta u budućnosti.

"Potencijalni benefiti od razvoja regionalnog tržišta električne energije su veliki. Zemlja je bogata hidropotencijalima, a izgradnja podvodnog električnog kabla između Crne Gore i Italije će otvoriti tržišta za izvoz električne energije", kazao je Moreno.

Prema njegovim riječima, građevinski sektor će najvjerovatnije biti glavni pokretač rasta u bliskoj budućnosti, podržan gradnjom prve dionice autoputa, po cijeni od oko 25 odsto državnog BDP-a.

"Poljoprivreda može biti još jedan ključni pokretač BDP-a, međutim postoji nekoliko izazova koji ograničavaju produktivnost agrobiznisa uključujući njegove slabe veze sa turističkom industrijom", rekao je Moreno.

EBRD, kako je podsjetio, trenutno posluje u Crnoj Gori na osnovu Strategije zemlje odobrene u novembru 2013. godine, čiji su prioriteti proširenje ekonomske osnove kroz unaprijeđenje konkurentnosti, podržavanje održivog turizma, imovine i sličnih ekoloških i infrastrukturnih potreba, kao i promovisanje energetske sigurnosti i efikasnosti i regionalnu integraciju energetskih tržišta.