Upravni sud: Nezakoniti i odluka i pokretanje postupka protiv Karamarka

Sutkinja nije ulazila u bit slučaja, analizu je li Karamarko kao potpredsjednik Vlade smio govoriti o povlačenju arbitražne tužbe protiv MOL-a i sudjelovati na sastancima oko MOL-a, s obzirom na raniju povezanost s njihovim savjetnikom Josipom Petrovićem. “Nezakonita” odluka Povjerenstva na čelu s Dalijom Orešković zaustavila je Karamarkovu političku karijeru jer je Most koaliciju s HDZ-om uvjetovao njegovom ostavkom, piše Večernji list.

Sutkinja obrazlaže kako ne vidi razliku između objave odluke Povjerenstva na mrežnim stranicama, koju onda prenose mediji, i formalne sankcije predviđene Zakonom o sprječavanju sukoba interesa o “javnom objavljivanju odluke Povjerenstva”. Stoga Karamarku nije utvrđena “samo” povreda načela djelovanja već mu je sadržajno zapravo izrečena i sankcija.

Nitko ne može biti podvrgnut nekoj pravnoj posljedici ako razlog za to nije jasno definiran i predvidiv, što je u nizu odluka stav i Europskog suda za ljudska prava. Odredba o načelima djelovanja dužnosnika nije dostatno precizna. Ona sadrži opća načela koja nisu podobna za samostalno utvrđenje odgovornosti, već tek kad ih se poveže s konkretnim zabranjenim postupanjem. Tumačenjem zakona sutkinja zaključuje da Povjerenstvo može odlučivati je li dužnosnik povrijedio zakon samo u odnosu na odredbe članaka 42. do 45. ZSSI-ja pod naslovom “Kršenje odredaba ovog zakona”.

I upravni spor je moguće pokrenuti samo zbog kršenja tih odredbi, u kojima se ne navodi članak 5. ZSSI-ja. Zato utvrđenje povrede načela djelovanja predstavlja oblik sankcioniranja dužnosnika, ali za što nema zakonske osnove te je stoga odluka o Karamarku neprihvatljiva sa stajališta pravne sigurnosti i vladavine prava te nezakonita.

Sutkinja je suglasna s preporukom GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe, da je potrebno preispitati postojeće raspoložive sankcije za povrede ZSSI-a kako bi se osiguralo da sve povrede Zakona povlače za sobom odgovarajuće posljedice. Ali, za to je potrebna izmjena zakona. Slaže se i sa stajalištem Povjerenstva da se svrha izbjegavanja kršenja obveza i zabrana propisanih u načelima djelovanja dužnosnika (čl. 5.) postiže samostalnim deklaratornim utvrđenjima sukoba interesa te povreda načela djelovanja, ali Povjerenstvu nedostaje zakonsko ovlaštenje za takvo postupanje.

Saborska zastupnica Centra Dalija Orešković prigovorila je kolegi Hrvoju Zekanoviću (Hrvatski suverenisti) da nije upućen kao i bulumenta drugih jer se nije utvrđivalo je li Karamarko kriv već o povredi načela djelovanja.

– Sutkinja je bila ili politički instruirana za ovakvu presudu, za što nemam dokaza, ili ne poznaje materiju – ustvrdila je Orešković, na što smo uzvratili da je obrazloženje odluke posve argumentirano pa je uzvratila kako dopušta da netko ima i drugačije stajalište. Ipak, napominje, sud nije osporio ni jednu činjeničnu tvrdnju koju je Povjerenstvo utvrdilo (sud se time nije ni bavio, op. a.).

– Što je sporno? Postale su sporne ovlasti. Ova presuda nakon sedam godina ruši ovlast Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da odlučuje, i to je apsurd, o sukobu interesa primjenjujući Zakon o sprječavanju sukoba interesa! Pad povjerenja zbog onog što je Povjerenstvo utvrdilo doveo je do pada Karamarka. HDZ-ovci su ga srušili i ne čujem da ga sada zovu natrag. On je poslužio kao pijun u tuđoj igri. To je igra Andreja Plenkovića jer se protiv njega i niza ministara vodi više postupaka zbog povrede načela djelovanja – tvrdi Orešković.

Objede kako je profitirala i napredovala temeljem spornih odluka smatra neumjesnima jer je u politiku ušla pola godine nakon mandata u Povjerenstvu: “Jer sam vidjela nezadovoljstvo u državi jer se kotrljamo unatrag u području vladavine prava, pravne sigurnosti, jednakosti, zakonitosti, prevenciji korupcije, u područjima u kojima držim da nešto znam i mogu promijeniti”.