Hrvatska druga po smrtnosti od karcinoma u EU-u

Osim personaliziranog pristupa pacijentu, hrvatski plan kontrole raka predviđa i uspostavu onkološke baze podataka kao jednog od ključnih dijelova poboljšanja skrbi za pacijente, rečeno je na konferenciji.

Trendovi pokazuju da dolazi do sve većih zahtjeva pacijenata za poboljšanom kvalitetom skrbi, bržim usvajanjem novih tehnologija i digitalizacije, što stvara pritisak da se zdravstveni sustav strukturno i tehnološki transformira.

“Dok je fokus drugih zemalja na implementaciji umjetne inteligencije, robotike i naprednih tehnoloških rješenja u zdravstvo, Hrvatskoj je u fokusu još uvijek sanacija i reforma zdravstva,“ rekla je izvršna direktorica Američke gospodarske komore Andrea Doko Jelušić.

Hrvatska za zdravstvo izdvaja 7,8 posto BDP-a, što je tri posto manje u odnosu na prosjek EU članica (10,9 posto).

“Trenutno postoje velike razlike između razvijenosti zdravstvenih sustava država, pogotovo onih zapadnih i istočnih, a ako se u pandemiji dogodilo nešto dobro, to je promjena EU-ova stajališta prema zajedničkom pristupu zdravstvu”, rekao je HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.

Sudionici konferencije naglasili su da je nužno zaustaviti daljnje snižavanje cijena lijekova jer ako se one proporcionalno ne prilagode u odnosu na porast ulaznih troškova, opskrba lijekovima bit će ugrožena.

U Hrvatskoj 67 posto lijekova pripada generičkim lijekovima koji u isto vrijeme predstavljaju samo četiri posto troškova zdravstvenog sustava. Kroz taj najuređeniji dio sustava ostvareno je 200 milijuna kuna uštede u posljednje dvije godine jer je prosječna cijena kutije generičkog lijeka ispod pet eura.

Globalno farmaceutsko tržište doseglo je 1,25 trilijuna dolara u 2022.godini, dok se u 2023.godini primjećuje porast troškova proizvodnje, porast potražnje i nestašice lijekova, te promjene u regulativi.