SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NA PREKRETNICI
 
Društveni ugovor razoren, poslovni modeli više ne vrijede
Autor/izvor: SEEbiz / Saxo Bank
Datum objave: 21.03.2016. - 15:17:56
LONDON - Kako objasniti rast popularnosti Donalda Trumpa, rizik Brexita ili da bi Marie Le Pen vjerojatno mogla biti nova predsjednica Francuske, kao i opću političku situaciju s primjerima diljem svijeta gdje bi dosadašnji vlastodršci mogli biti nokautirani sa svojih pozicija?
Odgovor je vrlo jednostavan – postojeći društveni ugovor ne samo da je razvrgnut nego je u potpunosti bezvrijedan, smatra Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo banke.

- Pojedinci iz političke elite već su posijedili pokušavajući dokučiti zašto netko kao Trump, nemoralna osoba koja je četiri puta bankrotirala i voli vlastitu promociju, može pobijediti na kandidaturi za predsjednika SAD-a. Nije stvar kakva je ili nepostojanje Trumpove politike već činjenica da on predstavlja 'anti- establishment'. Politička elita treba osvijestiti činjenicu da se glasači udaljavaju od postojećeg društvenog ugovora i elitističkih političkih stavova koji čine njegovu bit – pojašnjava Jakobsen društvene promjene koje utječu na gospodarstva i financijski svijet.

Društveni je ugovor dio političke teorije iza koje stoje sva današnja društva, stvarni ili hipotetski ugovor između onih koji vladaju i onima kojima se vlada, određujući obaveze i prava obje strane. Ideja potječe još iz vremena grčkih sofista, a neki od najvećih teoretičara bili su Jean-Jacques Rousseau, Thomas Hobbes, John Locke i, u moderno doba, John Rawls.

Danas glasači u svijetu žele sve osim dosadašnjih tradicionalnih vladara. To je razlog zašto Hillary Clinton ne može pobijediti na izborima u SAD-u – ona je izvorni primjer vladajuće klase i elitističkog poretka. Trump je, s druge strane, toliko daleko od pojma političar da predstavlja kaos u svjetskom poretku i to je upravo ono što glasači u SAD-u žele, kaže Jakobsen i dodaje da je u ekonomskom smislu to potpuno smisleno i očekivano. Pojašnjava to primjerom da su primanja zaposlenika u SAD-u u odnosu na BDP najmanja u povijesti dok su korporativne zarade na najvišim točkama ikada.

- Nije ni čudo da srednja klasa i radnici žele promjenu. S jedne strane imamo zaposlenike iz korporacija koji imaju dovoljno preostale zarade da ulažu i kupuju dobra istih tih 'proizvođača profita', a zatim potplaćenu srednju klasu i manje ulagače nasuprot bankarskog sektora i klasa koje stvaraju profit. Upravo je zadnji potez Europske središnje banke primjer takve jedne pomoći u kojoj se zapravo podržavaju banke, s malo koristi za potrošače i tvrtke – misli Steen Jakobsen i naglašava da su ECB i drugi donositelji odluka gotovo zaboravili osnove ekonomije: inflaciju potiče brzina novca, za što je potrebna potražnja za kreditima, a ne ponuda kredita.      

Podupiranje ulagača i potrošača da troše i investiraju donijet će potražnju za kreditima, dok podržavanje banaka neće utjecati na inflaciju ili rast već će dodatno utjecati na poništavanje društvenog ugovora. Takva politika jednostavno ne funkcionira i kontraproduktivna je za banke i krajnji cilj – normalizaciju u društvu, smatra glavni ekonomist danske investicijske banke.

- Monetarna politika sada servisira i pomaže 20 posto društva koje već ima pristup kreditima: banke i tvrtke na burzama. I to na račun preostalih 80 posto malih i srednjih tvrtki koje dobivaju manje od pet posto kredita i nula posto političkog kapitala. Wall Street je taj koji dobiva gotovo sav kredit i politički kapital, no stvara manje od deset posto novih poslova i produktivnost za razliku od malih i srednjih tvrtki koje čine 90 posto ukupne zaposlenosti i svu novu produktivnost – podsjeća Jakobsen na vlastitu teoriju 'Bermuda Triangle of Economics'.

Društveni ugovor i poslovni modeli više ne vrijede, a kao libertarijanski ekonomist smatram da će 2016. donijeti rebalans u ekonomiji, ističe Jakobsen i to udaljavanjem od Wall Streeta prema takozvanom Main Streetu pri čemu će ekonomski rast i produktivnost porasti samo ako velike i izlistane korporacije počnu slabije poslovati nasuprot malih i srednjih tvrtki.

- To je razlog zašto je društveni ugovor postao bezvrijedan i zašto se kažnjava politička elita koja je i dalje sigurna da će na kraju prevladati logika. Hoće, ali ne način kako to očekuju spin doktori i analitičari javnog mišljenja. Tvrtke moraju prestati povećavati tijek novca u bilancama i osigurati rast profita tijekom duljeg vremena, ne samo iz kvartala u kvartal već ulaganjem u stalno obrazovanje ljudi, bolje proizvode i slično – kaže Jakobsen i dodaje da kako postojeći društveni ugovor odumire, uslijedit će novi, no prije toga imat ćemo turbulencije na političkom spektru jer se moramo odmaknuti od političkog okruženja koje počiva na sigurnosti postojećeg stanja umjesto na ambiciji, velikim ciljevima i snovima.

Za gospodarstva i političare to znači da ćemo vjerojatno doživjeti Brexit, odnosno izlazak Velike Britanije iz EU jer prosječni glasač neće glasovati na osnovi činjenica već će iskoristiti priliku i elitama pokazati srednji prst. Jednako tako, male su šanse da će Hillary Clinton dobiti izbore jer je ona predstavnica starog svijeta u kontekstu postojećeg društvenog ugovora i njegove nepopularnosti. Diljem svijeta desni i lijevi bit će sve popularniji i to ne zbog svojih programa već jer su jednostavno daleko od sredine. A ni tržištima se to neće svidjeti. Alternativa je više-manje jednako besmisleno stanje stalne opasnosti u kojem živimo proteklih osam godina, zaključuje Jakobsen.