GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Domino efekt pogađa hrvatsku industriju

Domino efekt pogađa hrvatsku industriju
POSLJEDICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.01.2020 / 14:33
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Hrvatska industrija sve više osjeća posljedice pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj i Italiji, našim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, upozoravaju ekonomisti.

Vidi se to i po podacima Eurostata i DZS-a, prema kojima je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom prošle godine bila 0,7 posto manja nego u listopadu te 0,4 posto slabija nego u studenom 2018. godine. Iako se radi o prvom padu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj na godišnjoj razini nakon dva uzastopna mjeseca rasta, valja reći kako je cijela 2019. godina, što se industrije tiče, u Hrvatskoj bila više u znaku stagnacije, nego rasta.

O tome dovoljno govori i podatak po kojem je industrijska proizvodnja u nas u prvih 11 mjeseci prošle godine porasla samo 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Premda je i takav podatak, školskim rječnikom rečeno, dobar u odnosu na trendove u industriji EU, čija je proizvodnja u istom razdoblju potonula 0,8 posto, stručnjaci tvrde kako nemamo razloga biti zadovoljni. Štoviše, upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar, u ovoj i narednim godinama trendovi u hrvatskoj industriji mogli bi biti još i gori.

- Dugoročno gledano, Hrvatska se suočava s padom industrijske proizvodnje, a to će u sljedećim godinama biti još i izraženije. Kod nas se ne ulaže dovoljno u industrijske kapacitete, nedostaju nam greenfield investicije. I Njemačka ima problema s industrijskom proizvodnjom i sigurno je da se to odražava i na hrvatske proizvođače, posebno one koji su uključeni u njemačke proizvodne lance, no to se sve samo nadovezuje na strukturne probleme hrvatske industrije - kaže Novotny.

I sami hrvatski industrijalci ističu kako problemi s kojima se domaća industrija suočava ponajprije proizlaze iz njenih vlastitih problema. To se prije svega odnosi na tehnološku zaostalost, zbog koje hrvatska industrija teško može konkurirati drugima na europskom i globalnom tržištu.

- Nije problem pad narudžbi iz Njemačke, već pad konkurentnosti Hrvatske. Hrvatska industrija teško da više može konkurirati i zemljama na istoku Europe, a kamoli na zapadu - poručuje Zdravko Jelčić, prvi čovjek požeške tvornice namještaja Spin Valis.

Smatra kako hrvatskoj industriji, općenito govoreći, nedostaju vlastiti proizvodi i dizajn, kao i jačanje imidža. Sve to, međutim, dodaje, prilično košta, a malo koja hrvatska tvornica ima za to potreban novac. Ipak, smatra kako će domaća industrija morati uložiti upravo u to želi li opstati.

- U Hrvatskoj je previše 'no name' proizvoda, poslova dorade, a tu nema napretka - zaključuje Jelčić, dodajući kako su u hrvatskoj industriji namještaja to shvatili pa su se odmakli od starog modela poslovanja i sada stranim tržištima nude proizvode s većom dodanom vrijednošću.

I Vjekoslav Majetić, ključni čovjek Dok-Inga, smatra da bi se hrvatska industrija trebala više okretati izvaneuropskim tržištima, odnosno 'misliti i ponašati se' globalno.

- Mi s Njemačkom poslujemo jako malo, a s Italijom gotovo uopće ne. Zato se na nas i ne odražava pad njemačke ili talijanske industrijske proizvodnje. Idemo tamo gdje ima posla, a to su uglavnom zemlje izvan Europe - ističe Majetić.

Dodaje kako u Dok-Ingu u ovoj godini imaju velika očekivanja.

- Ova nam je godina već sada krenula na zanimljiv i aktivan način. Imamo narudžbe iz Malezije, Afrike i niza izvaneuropskih zemalja - zaključuje Majetić.

Moglo bi se reći kako se hrvatska industrija nalazi na svojevrsnoj prekretnici: želi li opstati i jačati svoju prisutnost na europskom i svjetskim tržištima morat će više ulagati u vlastitu tehnološku i poslovnu preobrazbu. Isto tako, država će morati poraditi na privlačenju stranih ulaganja, posebno onih 'od nule', koja rezultiraju novom proizvodnjom, povećanjem izvoza i zaposlenosti.

S druge strane, hrvatski će industrijalci morati osmisliti način kako se oduprijeti izazovima koje pred njih stavlja pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj, Italiji i ostalim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima jer će posljedica toga biti i pad narudžbi, a time i poslovanja. Jedan od načina za to je veće okretanje izvaneuropskim tržištima.

Tagovi: hrvatska industrija, industrijska proizvodnja, Damir Novotny, Vjekoslav Majetić, Zdravko Jelčić
PROČITAJ I OVO
Aerodrom Tivat: Promet u travnju skočio 52 posto
SKOK
Aerodrom Tivat: Promet u travnju skočio 52 posto
TIVAT – Aerodrom Tivat u travnju je ostvarila promet od 59,72 tisuće putnika, što je 52 posto više nego u istom razdoblju prošle godine kada je imala 39,22 tisuće putnika.
BHP razmatra novu ponudu za Anglo American
OPCIJE
BHP razmatra novu ponudu za Anglo American
LONDON - Kako vrijeme istječe u pokušaju preuzimanja Anglo Americana vrijednom 43 milijarde dolara, BHP grupa se suočava s kritičnim pitanjem: što bi bilo potrebno da se manja tvrtka privuče za pregovarački stol u sljedećih nekoliko dana?
Dobit Metalca iz Gornjeg Milanovca u 2023. porasla oko 10 odsto
RAST
Dobit Metalca iz Gornjeg Milanovca u 2023. porasla oko 10 odsto
BEOGRAD - Neto dobit holdinga Metalac iz Gornjeg Milanovca porasla je 2023. godine 10,1 odsto, na 678,4 miliona dinara, saopštila je danas brokerska kuća Momentum Securities.
Dioničarima Cinkarne smiješi se dividenda od 0,90 eura
DIVIDENDA
Dioničarima Cinkarne smiješi se dividenda od 0,90 eura
CELJE - Dioničari Cinkarne Celje će na skupštini sazvanoj za 19. lipnja odlučiti da se dio bilančne dobiti za prošlu godinu, u iznosu nešto više od sedam milijuna kuna, rasporedi za dividendu.
Novi poslovi Ericssona Nikole Tesle vrijedni 11 milijuna eura
POSLOVI
Novi poslovi Ericssona Nikole Tesle vrijedni 11 milijuna eura
ZAGREB - Novi poslovi Ericssona Nikole Tesle vrijedni su 11 milijuna eura. Riječ je o proširenju i modernizaciji komunikacijskih mreža, kao i digitalnoj transformaciji društva.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE