Dolar blago ojačao treći tjedan zaredom, euro oslabio

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na vlada ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,1 posto, na 97,70 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 0,6 posto, na 1,1025 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara pao je, pak, 0,8 posto, na 109,30 jena.

Slabost američke valute prema japanskoj, koja se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, posljedica je strahovanja ulagača od gospodarskih posljedica zbog širenja koronavirusa u i izvan Kine.

Zbog širenja tog virusa, bolesti nalik upali pluća od koje je dosad u Kini umrlo 56 ljudi, dok ih je 1.975 zaraženo, prošloga je tjedna splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa su oštro pale cijene dionica na svjetskim burzama.

Virus je prvi put otkriven u gradu Wuhanu u središtu zemlje krajem prošle godine, a od tada se proširio na više kineskih gradova, uključujući Peking i Šangaj, a sve je više slučajeva i izvan Kine - u SAD-u, Tajlandu, Južnoj Koreji, Japanu, Tajvanu, Francuskoj, Kanadi...

I dok je prema jenu oslabio, dolar je ojačao prema europskoj valuti.

Posljedica je to slabosti gospodarstva eurozone, na što ukazuje izvješće o kretanju PMI indeksa.

Gospodarstvo eurozone poraslo je u siječnju istim sporim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazalo je izvješće londonske tvrtke Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) bio je u siječnju nepromijenjen u odnosu na prosinac i iznosio je 50,9 bodova, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 51,2 boda.

"Gospodarstvo nije ubrzalo unatoč nekim pozitivnim područjima. Uslužni sektor ponovo je porastao dok je najgore razdoblje u industriji po svemu sudeći završeno i čini se da se kreće prema stabilizaciji", kaže pomoćnik direktora Markita Andrew Harker.

Zbog slabosti gospodarstva malo je vjerojatno da će Europska središnja banka (ECB) uskoro početi povećavati ključne kamatne stope, koje se već godinama kreću u negativnom području.

Tako, primjerice, analitičari Nordea banke smatraju da je sasvim isključena mogućnost povećanja kamata u ovoj godini, a povećanje od 0,10 postotnih bodova očekuju tek u 2023. godini.

U međuvremenu, moguće je daljnje labavljenje monetarne politike.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde na medijskoj je konferenciji u četvrtak istaknula da i dalje pretežu rizici slabljenja rasta gospodarstva eurozone.

Tržišta su njene izjave protumačila kao sklonost labavljenju monetarne politike.

"Neki su se investitori ponadali da će Lagarde signalizirati mogućnost normalizacije monetarne politike, posebno nakon što je švedska središnja banka Riksbank krajem prošle godine odustala od negativnih kamatnih stopa. No, u njenim se izjavama apsolutno ništa slično nije moglo iščitati", rekao je Kazushige Kaida, analitičar iz State Street Banka.

Zbog toga analitičari smatraju da bi dolar mogao i dalje jačati prema euru. Doduše, ne očekuje se da će američka središnja banka Fed povećavati kamate, no postojeća razlika između kamata u SAD i eurozoni vrlo je velika i malo je vjerojatno da će se uskoro smanjiti.