SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ISELJAVANJE
 
Do 2050. Hrvatska bi mogla ostati bez 800.000 ljudi
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 07.12.2018. - 19:15:00
Zadnja izmjena: 07.12.2018. - 19:17:35
ZAGREB - Do 2050. godine Hrvatska bi mogla ostati bez 800 tisuća stanovnika, a gospodarstvu će u tom razdoblju trebati milijun novih radnika, pa ono nema izgleda bez useljavanja, zaključeno je na konferenciji 'Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država', izvijestila je Hrvatska gospodarska komora.

Između kritika o rušenju cijena rada s jedne i brige o očuvanju kulturnoga identiteta s druge strane, jasno je da moramo donijeti pametne imigracijske politike i rušiti vlastite predrasude kako bismo opstali, rečeno je na tom skupu.

"Hrvatsko gospodarstvo nema nikakve šanse bez imigracije, jer je odlazak ljudi puno veći ekonomski gubitak nego što bi njihove doznake ikad mogle nadoknaditi", istaknuo je savjetnik predsjednika HGK-a za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović na panelu posvećenom migracijama i tržištu rada.

Doktorand na katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Krešimir Ivanda prezentirao je hrvatsko tržište rada iz perspektive doseljenika, kazavši kako imamo strukturne probleme poput nesrazmjera potreba tržišta rada i obrazovanja, vrlo kasnoga zapošljavanja i ranoga odlaska radnika u mirovinu, a uz sve to muči nas i iseljavanje.

Vrhunac nedostatka radnika tek slijedi

"Izniman nedostatak radne snage zbog negativnih demografskih kretanja nas tek očekuje. Prema projekcijama za 2051. godinu županije će prosječno izgubiti 30 posto radno aktivnog stanovništva, ako se zadrže današnje stope aktivnosti. No, iako smo zemlja iseljavanja, oduvijek smo bili i zemlja useljavanja. Neki sektori, poput građevine, turizma i prerađivačke industrije već desetak godina ovise o imigrantima", istaknuo je Ivanda.

Dodao je kako ljudi koji se doseljavaju ponašaju kao i domaće stanovništvo po pitanju ekonomske aktivnosti što nije dobro, jer bi njihova aktivnost trebala biti značajno viša.

Docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Željko Bogdan smatra da dijaspora može pomoći hrvatskom gospodarstvu kroz osobne doznake, jer one nose veću domaću potražnju, pozitivno se odražavaju na gospodarski rast, ali priljev inozemne valute može negativno utjecati na cjenovnu konkurentnost robnog izvoza.

Naglasio je kako utjecaj doznaka na rast gospodarstva nije pretjeran, ali da su u razdoblju krize pomogle.

Asistentica na Katedri za međunarodnu ekonomiju EFZG-a Antea Barišić dodala je kako doznake djeluju kontraciklično, a u Hrvatskoj su prema podacima Svjetske banke u 2017. iznosile 4,5 posto BDP-a. Tu se radi samo o doznakama preko tekućega računa, a projicira se da je iznos u realnosti od 30 do 50 posto viši.

"Emigracija ima socijalni i politički utjecaj. Prema neoklasičnom modelu, dobitnici su radnici u zemlji emigracije i kapitalisti u zemlji imigracije", pojasnila je Barišić, napomenuvši kako se zbog emigracije smanjuje BDP generalno, ali raste BDP po stanovniku.