SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
UČIMO KINU
 
Daoizam
Autor/izvor: Vesna Baćović, profesorica kineskog jezika
Datum objave: 08.11.2018. - 14:36:16
KOLUMNA - Daoizam, poznatiji na Zapadu pod nazivom taoizam, je i filozofija i religija čiji se sljedbenici u najvećoh mjeri nalaze na Dalekom istoku - u Kini, Maleziji, Koreji, Vijetnamu i Singapuru gdje nekoliko stotina milijuna ljudi prakticira neku od vrsta daoizma. Od toga, u Kini koja se smatra kolijevkom daoizma, živi 20 do 30 milijuna sljedbenika.

Temeljeći se na metafizičkom tumačenju kineskog znaka 道 (Dào), što na kineskom znači put, daoisti vjeruju da je Dao nepromenjiv te da je nastao prije svih stvari. Od njega su nastali, smatraju daositi, i nebo i zemlja. Širom svijeta poznati princip Yang (阳, Yáng - muško, duh, dobro, ljubav, svjetlo, toplo) i princip Yin (阴, Yīn - žensko, tvar, zlo, mržnja, tama, hladno), po njima, zajedno održavaju sklad svijeta pa stoga sljedbenici daoizma Dao doživljavaju kao princip kontinuiteta u univerzumu koji se nikad ne prestaje mijenjati.

Jedan od utemeljitelja daoizma je Lao Ce (老子, lǎozǐ), veliki kineski učitelj i filozof koji je živio u VI. stoljeću pr. Kr. Podučavao je život u harmoniji i u skladu s prirodom, naglašavajući važnost jednostavnog života i održanje ravnoteže s prirodom. U tom smislu ne čudi činjenica da se najveći broj daoističkih hramova nalazi u prirodi, tamo gdje je moguće imati jednostavan život koji je u skladu s prirodom - najčešće su smješteni na planinama. Tako u Kini postoji pet svetih daositičkih planina (Pet velikih planina (五岳, wǔ yuè)) a to su Sjeverni Hengshan, Južni Hengshan, Huashan, Songshan i Taishan.

Iako nije sveta daoistička planina, Laoshan (崂山 Láo​shān) je jedno od vrlo važnih daoističkih centara u Kini, planina koja obiluje mnoštvom hramova od koji su nerijetko i većina stari preko 2000 godina. Na njoj je postavjena najveća statua Lao Ce-a na svijetu, izgleda veličanstveno, posebno ako uzmete u obzir da se s vrha planine na kom se nalazi a do kog, inače, vodi 300ak stepenica, vidi Žuto more - smještena je u blizini grada Qingdao (青岛, Qīng​dǎo), u pokrajini Shandong (山东, Shān​dōng).

Okružen planinama, rijekom, vodoskokom, s pogledom na Žuto more, u prirodi gdje često hlad možete uhvatiti ispod drveta zasađenog prije dva stoljeća, Lao Ce ostavlja dojam kao da i dalje živi ono što je propovijedao. A propovijedao je da je najbolje živjeti ne pokušavajući kontrolirati prirodu, propovijedao je da joj se predamo, ne da je mijenjamo. Budući da je jedino vjerovao u zakone prirode, sve ostale zakone (one koje donose vladari) je nazivao jasnim znakom slabe vlasti. Zanimljivi su i reprezentativni primjeri kroz koji je praktično objašnjavao svoju teoriju. Jedan od njih kroz primjer cijepanja drva objašnjava činjenicu da, ako (u)mislimo da smo kontrolori i da mi određujemo kako će se stvari odvijati, nećemo puno napraviti.

Primjerice, ako siječemo u smjeru suprotnom od rasta drveta, drvo je vrlo teško presjeći. No, ako siječemo u smjeru rasta drveta, drvo ćemo rascijepiti s lakoćom. Isto tako, dok pilamo drvo, objašnjava, trebamo "Pustiti pilu da sama obavi svoj posao, pustiti zupce da sami režu". To je jedini način na koji ćemo otkriti da se takvim blagim pristupom, kada dopustimo sječivu pile da se lagano kreće, drvo piliti s lakoćom. Naglašavao je da nije, dakle, poanta u brzom i snažnom pilanju, nego u pilanju na pravi način, u skladu s prirodom stvari. Zato ne čudi što se daoizam opisuje i tretira kao filozofija prirode. Kroz život u kom ne ometamo prirodan tijek života, u kom se ne opiremo prirodnom tijeku stvari a u kom živimo poštujući zakone prirode, vidimo, čovjek ima priliku uvidjeti mudrost i lakoću života. Posljedično, principe po kojima funkcioniraju jednostavne stvari iz svakodnevnih životnih aktivnosti možemo primijeniti na kompleksne životne situacije.

Danas postoji više frakcija, više pravaca daoizma. Neki sljedbenici daoizma vjeruju u postojanje više bogova (politeizam) dok neki prakticiraju štovanje predaka (zato je nerijetka pojava u kojoj pale novac vjerujući da će se isti manifestirati u duhovnom svijetu gdje će ga preminuli preci moći koristiti). Ovdje valja napomenuti i da jedna od najpoznatijih kineskih vještina, Taiqiquan (na Zapadu poznat kao TaI Chi), potječe iz daoizma. No, ipak, osnove daoizma i dalje su sažete na jednom mjestu, u njegovom temeljnom djelu koje se zove Knjiga o putu i njegovoj krjeposti ili, kako je drugi prevode, Knjiga puta i vrline (道德, dào​dé) a koje je, smatra se, napisao Lao Ce. Radi se o sažetku aforističkih izreka, djelu koje se smatra Biblijom daoizma. Bilo da ovom za daoiste najvažnijem spisu priđete kao filozofskom, bilo da ga čitate kao religiozno štivo, sigurno ćete naći nešto vrijedeno pažnje i promišljanja, pamćenja. I, sigurno ćete prepoznati mnoge od navoda jer su postali dio života ne samo štovatelja ili sljedbenika daoizma nego i onih koji vole mudre, drevne izreke.

"Oni koji govore, ne znaju; oni koji znaju, ne govore."

"Da bi mogao uzeti, prvo moraš dati."

"Ko zna da ne zna, najviši je; ko misli da zna, ograničen je. Ko prepoznaje svoju ograničenost, nema granica."

"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka."

"Putovanje od tisuću milja počinje prvim korakom. "

„Voda je mirna ali svojom čak i mirnom snagom reže i pomiče kamenje."

„Lagan povjetarac se može pretvoriti u razoran vjetar koji čupa sve."

"Tko može u mutnom svijetu naći mir? Tek tihim taloženjem stvara se bistrina."

„Nametati svoju volju drugima je nasilje, a nametati sebe sama vrhunac je nasilja."

„Znati da znaš ono što znaš, i da ne znaš ono što ne znaš - eto ti najvećeg znanja."

"Dok živi, tijelo čovjeka meko je i podatno. Kad umre, postane ukočeno i mrtvo. Dok je živa, biljka je sočna i savitljiva. Kad umre, osuši se i usahne. Smrt prati krutost i ukočenost, a život mekoća i podatnost."

"Ako si pažljiv na kraju kao na početku, spriječit ćeš neuspjeh."

Iako je vremenom daoizam iz filozofije prerastao u religiju, osnovna razlika daoizma kao filozofije i daoizma kao religije je upravo to što se daoizam kao religija pojavio dosta kasnije. Ono što ga odvaja od velikih zapadnjačkih religija je činjenica da daoizam nema jednog Boga, nema proroka osnivača. Jedno je od glavnih vjerovanja daoizma upravo ono koje govori da svaka osoba treba slijediti vlastiti Dao, vlastiti Put što će reći da, unatoč tome što je daoizam definiran kao univerzalan, on je i osoban. I, imao je ali i danas ima nimalo nebitan utjecaj na duhovni rast i razvoj ljudi kako u Aziji tako i šire.

Nakon pojave budizma, došlo je do zbližavanja daoizma i budizma ali onda i do prevage nad konfucianizmom. Kasnije, tijekom dinastije Song (960. – 1279.), preuzeti su neki bitni elementi iz daoizma i budizma i nastale su, kako ih vole zvati, "Tri vjere jedna vjera". Zato nam je jasno zašto vidimo Lao Cea i Konfucija, najveće mislioce Kine, kako razgovaraju...



POSEBNA PONUDA: svi čitatelji portala ostvaruju 10% popusta upisom do 10.09.!

Popust vrijedi za:
• Večernju školu kineskog jezika – odrasli (početak 17.09., 20:30)
Više: http://haohan.hr/vecernja-skola-kineskog-jezika/

• Haohan za osnovnoškolce - djeca od 8 do 13 godina (početak 17.09., 15:25 – 16:55)
Više: http://haohan.hr/haohan-tecaj-za-odrasle/

Cjelokupnu ponudu pogledajte na www.haohan.hr

Dodatni upiti: info@haohan.hr / 099 58 567 35