DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DIJAGNOZA
 
Cappelli: Hrvatska ima 70% privatnog smještaja s tri zvjezdice i to je najveći problem
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Istre
Datum objave: 20.07.2019. - 12:13:00
Zadnja izmjena: 20.07.2019. - 12:15:09
INTERVJU - U špici sezone razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Cappellijem o aktualnim temama hrvatskog turizma i strategiji razvoja za budućnost ove najvažnije hrvatske gospodarske djelatnosti, koja čini skoro 20 posto BDP-a.

Ministre, jesmo li robovi statistika i brojki: svi zbrajaju koliko je turista, je li ih više ili manje nego prošle godine. Postoji strašna opterećenost tim brojkama. Pretjeruje se do iznemoglosti.

- Statistika je često točan zbroj netočnih podataka. Zna biti bolna, neugodna, točna, no može navesti na krivi put. Dakle, od samog početka svog mandata, bez obzira da li je ponekad bilo više i manje gostiju, rekao sam da kvalitetu hrvatskog turizma neću svoditi na to ima li ili nema navodno dovoljan broj gostiju. Ima jedna vrlo interesantna stvar: na isti broj gostiju prije točno dvije godine mediji su pompozno stavljali velike naslove – "Hrvatska puca po šavovima", "Hrvatskoj ne treba toliko turista", "Hrvati ne mogu živjeti pod pritiskom tolikog broja turista"... A broj tada i sada je gotovo isti, kaže Cappelli za Glas Istre.

Želite reći da ono što nam je prije dvije godine bili dovoljno ili previše, a to je broj turista, sad nam je nedovoljno, ali očito dovoljno za paniku?

- Tako ispada. Sada, na isti broj gostiju, neki kažu da smo prazni! Gledajući od početka godine pa do danas, imamo ono što smo predviđali. A to je zadržati razinu prošle godine s blagim, ali blagim porastom od možda dva do tri posto.

To ste predviđali?

- Da, i to, nakon prvog polugodišta, imamo. Naspram svih europskih zemalja, mi imamo najsuvremeniji sustav kontrole broja gostiju. U roku od 24 sata imamo podatak o svakom prijavljenom gostu. Italija je, na primjer, turističke podatke za proteklu godinu dala tek nedavno. Mene pak prozivaju da ne želim dati podatke na dan! Mi smo rekli da su svi podaci iz eVisitora jednako dostupni, ali da ćemo s analizom izlaziti dva puta godišnje. Smatram to korektnim i zbog HNB-a koji daje kvartalne izvještaje, Zavod za statistiku daje mjesečne, a mi ćemo par puta godišnje. Tako će se moći uspoređivati ne samo fizički podaci, nego i financijski, što je puno važnije. Zanimljivo da je HNB dala podatke za prva tri mjeseca ove godine tijekom kojih je, iako su cijene tada najmanje i tad se najmanje troši, turistički prihod povećan za 25 milijuna eura, za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U javnosti se tome nije pridavalo puno medijske pažnje. A to je ekstra podatak.

Koliko turista godišnje Hrvatska uopće može primiti?

- Oko 20 milijuna. To je prema aktualnoj Strategiji turizma limit. I 100 milijuna noćenja je isto limit. No ta Strategija nije predviđala da ćemo, za razliku od Turske, imati sasvim drugačiji odnos kapaciteta. Mi nemamo, za razliku od te države, niti 14 posto hotelskih kapaciteta u odnosu na ukupan kapacitet.

A Turska koju spominjete?

- Ona ima otprilike 70 posto hotelskog kapaciteta u ukupnom smještaju. Mi imamo 52 posto privatnog smještaja, a oni možda nekoliko posto. Većina turističkih država, poput recimo Italije, ima maksimalno do 30 posto privatnog smještaja. I zato je nepravedno da se uspoređujemo s takvim državama koje imaju puno povoljniju strukturu smještaja. K tome im je cijena polupansiona 60 ili 70 eura, dok je kod nas samo apartman minimalno toliko. Bez obzira na sve to, naši hotelski kapaciteti su maksimalno dobro popunjeni u odnosu na prošlu godinu.

Problem su privatni iznajmljivači.

- Imamo problem viška nekvalitetnog privatnog smještaja zbog čega smo išli na ubrzanu promjenu zakona, ne s ciljem da ih zatvorimo, nego da im pomognemo.

Kako će im se pomoći?

- Rekategorizacijom i kreditnim sredstvima čime će u samo godinu ili dvije podignuti kvalitetu i postati konkurentniji.

Što znači rekategorizacija?

- Hrvatska u ovom trenutku ima 70 posto privatnog smještaja s tri zvjezdice. To je najveći problem hrvatskog turizma. Netko je 1998. godine kategorizirao apartman s 3 zvjezdice. Netko drugi je za ovu sezonu svoj apartman izgrađen i uređen prošle godine također kategorizirao na 3 zvjezdice. Iako oba imaju 3 zvjezdice, znate kolika je razlika među njima? Nebo i zemlja, dan i noć! A cijena im je ista! Hoteli svake četiri godine moraju napraviti rekategorizaciju. Inspekcija to provjerava na licu mjesta. U privatnom smještaju, jednom kad si kategoriziran, tako možeš dvadeset godina. I to nikako nije dobro.

Zašto se apartmani dosad nisu kontrolirali?

- Sada to novim zakonom dovodimo u red. Tako da će svi objekti biti objektivno kategorizirani. Tri zvjezdice u Puli ili na Krku moraju imati istu kvalitetu. U protivnom, nemamo ujednačen standard i "varamo" gosta. Mi se borimo protiv nekvalitetnog smještaja, prenapuhanih cijena i nelojalne konkurencije.

A opet, stalno se gradi novi privatni smještaj, apartmani se iznajmljuju i u garažama i u neboderima...

- U zadnje dvije godine imamo 127 tisuća novih registriranih kreveta u privatnom smještaju. Nema tog bookinga koji to može popuniti.