DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
FRANAK
 
Čak 70.000 hrvatskih građana strepi zbog ojačanog franka
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 15.01.2015. - 20:54:34
ZAGREB - Današnji uzlet tečaja franka loša je vijest za oko 70 tisuća građana koliko ima kredite indeksirane u švicarskoj valuti.
Hrvatski građani imaju u bankama više od 22,6 milijardi kuna stambenih kredita vezanih za švicarski franak, što je 38,4 posto od ukupnih stambenih kredita stanovništva koji su po podacima Hrvatske narodne banke krajem ožujka ove godine iznosili malo manje od 59 milijardi kuna. Najveći broj kredita imaju Zagrebačka banka, PBZ, Hypo i Erste.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna vagana kamatna stopa na stambene kredite u švicarskim francima odobrene od 2000. godine iznosila je 4,62 posto. U prosjeku kamatna stopa je porasla oko jedan postotni poen u odnosu na početnu prilikom odobravanja kredita.

Trgovački sud u Zagrebu presudio je u ljeto 2013. u korist udruge Potrošač koja je na inicijativu Udruge Franak podnijela tužbu protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke.

Krediti s valutnom klauzulom švicarski fanak postali su prvorazredna tema u hrvatskom javnom prostoru tijekom 2011. godine kada su neke hrvatske udruge počele postavljati pitanja njihove zakonitosti kao i zakonitosti postupanja banaka prilikom sklapanja ugovora s valutnim klauzulama i jednostranim izmjenama ugovorenih kamatnih stopa kada su iste ugovorene kao promjenjive. Ubrzo su uslijedili sudski postupci, reakcije banaka, Hrvatske narodne banke kao i državnih vlasti. Interesi udruga i banaka su i dalje suprotstavljeni i neriješeni a čini se da državna vlast problemu nije pristupila na dovoljno sustavan način.

Građani su kredite s valutnom klauzulom CHF masovno (oko 100.000 ugovora) dizali u vrijeme (cca od 2004. do 2008.) kada je vrijednost te valute u usporedbi s drugim valutama bila vrlo niska. Kredit s tom valutnom klauzulom dužniku se u tom trenutku mogao činiti vrlo povoljnim.

Nastupom svjetske krize, a pogotovo tijekom 2009. i 2010. godine, došlo je do aprecijacije CHF odnosno do povećanja njezine vrijednosti u odnosu na druge valute. Najveći razlog tome bila je povećana potražnja za tom valutom koja se u kriznim vremenima smatrala sigurnom.

Hrvatska narodna banka, nakon što je "prespavala" kredite u švicarskim francima, kojima su banke tisuće građana gurnule u špekulaciju na valutnom tržištu, umjesto da im daju potrebne informacije o rizicima, donijela je "Odluku o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge".

Prema toj odluci, banke su svojim klijentima, prije ugovaranja pojedine bankovne usluge, nužne dati cijeli niz informacija, kojima bi potrošači trebali biti detaljno upoznati s time "što potpisuju".

Banke, na primjer, moraju dati informacije o načinu otplate kredita. Ako postoji mogućnost izbora načina otplate, pojašnjenje razlike između anuitetske otplate i otplate u ratama, na način da se prikaže iznos prvog anuiteta i prve i posljednje rate te ukupan iznos pretpostavljenih kamata tijekom razdoblja otplate za anuitetsku otplatu i otplatu na rate.

Trebaju pojasniti i način obračuna kamata koji se primjenjuje na konkretan kredit. Ako postoji mogućnost izbora načina obračuna kamata, pojašnjenje razlike između primjene relativnoga i konfornoga kamatnjaka (brojčano iskazati razliku na konkretnom primjeru).

Klijentima se moraju objasniti i parametri o čijem kretanju ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope; pojašnjenje te ovisnosti; intervali praćenja prije donošenja odluke o promjeni i brojčani prikaz simulacije utjecaja povećanja redovne kamatne stope za dva postotna boda u odnosu na kamatnu stopu koja bi vrijedila u trenutku sklapanja ugovora na mjesečni iznos anuiteta (rate) za konkretan iznos kredita.

Također, banke trebaju jasno predočiti posljedice neizvršavanja obveza iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora o kreditu te predviđeni redoslijed aktiviranja instrumenata osiguranja, uz informaciju o pravu kreditne institucije da izabere redoslijed aktiviranja instrumenata osiguranja ovisno o vlastitoj procjeni.