SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
RIZICI
 
Brojne opasnosti u primjeni umjetne inteligencije
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 17.11.2018. - 10:39:38
BERLIN - Put u budućnost elektronske industrije vodi preko umjetne inteligencije. U međuvremenu i proizvođači i potrošači vide veliki potencijal koji se tu krije. No neki stručnjaci upozoravaju na rizike koji se tu kriju.

Električni auti koji sami plaćaju struju na javnim punjačima, hladnjaci koji sami naručuju mlijeko ili jogurt, poštari koji dobivaju na raspolaganje elektronske ključeve kako bi u prtljažnicima auta ostavili naručene knjige, igračke ili cipele. To su neki primjeri za primjenu takozvane pametne elektronike, koja se bazira na sustavima za analizu podataka.

Oni nastaju uz pomoć umjetne inteligencije, znači kibernetičkih programa koji su u stanju analizirati velike količine podataka i učiti. A kao prateći sistem, posebno kada je riječ o načinima plaćanja, koristi se tzv. blockchain tehnologija - koja je već u uporabi kod kriptičnog novca.

Umjetna inteligencija je najnoviji hit na svjetskom tržištu. Sve je više kompanija koje širom svijeta istražuju i eksperimentiraju s mogućnostima njenog razvoja i primjene. Istraživači tržišta su uvjereni kako će već za dvije godine umjetna inteligencija dominirati ne samo velikim svjetskim korporacijama, već i brojnim poduzećima srednje veličine.

Trenutno najviše novca zahvaljujući umjetnoj inteligenciji obrću kompanije koje se bave zdravstvom, automobilska industrija, financijska industrija i firme specijalizirane za logistiku i transport. No općenito se ta tehnologija sve više koristi u svim gospodarskim sektorima, pogotovo kada se radi testiranju proizvoda, kontroli kvalitete ili optimiranju radnih procesa.

Pretpostavka za efikasnu primjenu umjetne inteligencije je takozvana "big data", odnosno brza obrada velike količine podataka s kojima se raspolaže. Blockchain tehnologija može pomoći da ti podaci ne dođu u pogrešne ruke.

Neurofizičar Klaus Holthausen smatra da ta tehnologija predstavlja početak nove epohe kada je riječ o sigurnosti podataka. Blockchain se u osnovi svodi na decentralizirano pohranjivanje podataka unutar velike mreže kompjutera, i njihovo međusobno ulančavanje. Tu je s jedne strane nemoguće hakiranje pojedinih kompjuterskih čvorova - jer njih naprosto nema.

S druge strane ne postoji neka središnja kontrola nad podacima, pa u tom smislu ni mogućnost njihove manipulacije. Time se prava kontrola nad podacima pojedinaca vraća u njihove ruke, smatra Holthausen.

"Ideja i mogućnost sklapanja takozvanih pametnih ugovora, bez da se u proces njihova nastojanja uključuju ljudi, uistinu je revolucionarna", kaže on. Pod tom praskom se primjerice misli na hladnjake koji sami od online-prodavača i dostavljača naručuju potrošene namirnice, i time obnavlja zalihu.

No pri razvoju i uvođenju tih novih tehnologija potrebno je biti i oprezan, jer one sa sobom ne nose samo šanse.

"Mi moramo biti svjesni i opasnosti monopolizacije, poput one koju trenutno doživljavamo kod pimjerice Facebooka i Googlea."

Jedan od preduvijeta je i da korisnici budu bolje informirani o osobinama tehnologije blockchaina.

"Mi trebamo prosvijetljene i obrazovane korisnike", naglašava Holthausen.

Tu može pomoći i industrija. Tako recimo Bosh već eksperimentira s mogućnošću automatskog naplaćivanja struje na javnim punjačima za elektroautomibile - uz pomoć kripto-valute IOTA.

Da ovaj optimizam nije ograničen samo na uzak krug informatičkih stručnjaka, pokazuje i ovogodišnja anketa "Eletronica Trend Index". Čak 43 posto ispitanika je izjavilo kako smatra da je blockchain tehnologija budućnosti koja omogućuje bolju zaštitu podataka na društvenim mrežama, dok polovica svih anketiranih misli kako će ta tehnologija u doglednoj budućnosti zamijeniti financijske transakcije koje sada obavljaju banke.