SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
FAO
 
Blago snižena procjena vrijednosti globalnog uvoza hrane u 2018.
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 08.11.2018. - 15:17:04
LONDON - Pad cijena poljoprivrednih proizvoda na međunarodnim tržištima trebao bi smanjiti troškove uvoza za najsiromašnije zemlje svijeta iako zabrinjava jačanje američkog dolara, upozorila je agencija Ujedinjenih naroda za poljoprivredu, snizivši blago procjenu vrijednosti globalnog uvoza hrane u ovoj godini.

Vrijednost globalnog uvoza hrane vjerojatno će ove godine dosegnuti 1.467 milijardi dolara, što je tri posto više u odnosu na 2017. godinu, procjenjuju u FAO-u u najnovijim prognozama, objavljenim početkom tjedna.

U srpnju vrijednost uvoza procijenjena je na 1.470 milijardi dolara. U FAO-u pritom objašnjavaju da bi troškovi uvoza trebali pasti zahvaljujući nižim cijenama kave, čaja, kakaa i šećera ali se očekuje da će utjecaj tog sniženja neutralizirati viši troškovi transporta.

Za najslabije razvijene i zemlje s niskim prihodima protuteža osjetno jeftinijem šećeru trebali bi biti viši troškovi uvoza povrća i žitarica, napominju.

U narednim godinama rast cijena trebali bi kočiti solidni izgledi proizvodnje i obilne zalihe, iako u FAO-u upozoravaju na sve izrazitiju neizvjesnost koju stvaraju nepredvidive vremenske prilike, trgovinska politika i promjene valutnih tečajeva.

Blagi pad cijena hrane u listopadu

U listopadu su cijene hrane blago pale na međunarodnim tržištima, budući da su niže cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i biljnih ulja nadjačale poskupljenje šećera, pokazuje redovno mjesečno izvješće FAO-a, objavljeno krajem prošlog tjedna.

FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je listopadu 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, spustivši se na prosječnih 163,5 bodova.

U odnosu na prošlogodišnji listopad njegova je vrijednost niža za 7,4 posto.

Najviše su u prošlom mjesecu pale cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 4,8 posto u odnosu na rujan, odražavajući obilnu izvoznu ponudu svih vodećih proizvoda, posebno iz Novog Zelanda.

Obilna izvozna ponuda spustila je i cijene mesa, za dva posto u odnosu na rujan.

Cijene biljnih ulja pale su u listopadu za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute slabašnom uvoznom potražnjom za palminim uljem i velikim zalihama u vodećim izvoznicima. Time su kliznule na najnižu razinu u devet i pol godina.

Više su pak cijene u prošlom mjesecu zabilježene u kategoriji žitarica i šećera.

Najviše je poskupio šećer, za 8,7 posto u odnosu na rujan, što u FAO-u objašnjavaju ponajprije negativnim izgledima uroda šećerne trske u Indiji i Indoneziji i naznakama pojačanog korištenja šećerne trske u Brazilu u proizvodnji etanola.

FAO-v je indeks cijena žitarica porastao 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, potaknut poskupljenjem kukuruza u SAD-u, navode u FAO-u.

Podignuta procjena proizvodnje žitarica u 2018.

Zbog viših procjena proizvodnje pšenice u Kanadi i Kini FAO je u odvojenom izvješću povisio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica na 2,6 milijardi tona.

Nova je prognoza pritom i dalje 2,1 posto niža u odnosu na rekordnu 2017. godinu, napominju u UN-ovoj agenciji za poljoprivredu.

U svijetu bi ove godine trebalo biti proizvedeno ukupno 728 milijuna tona pšenice, 4,3 posto manje nego prošle godine. U FAO-u ujedno napominju da je u toku sjetva u sjevernoj hemisferi i da se očekuje da će "općenito poticajne cijene" u Europskoj uniji, SAD-u i Indiji rezultirati većim zasijanim površinama.

Proizvodnja žitarica koje se koriste u proizvodnji hrane i stoke, poput kukuruza, trebala bi ove godine dosegnuti 1,36 milijardi tona, što bi predstavljalo smanjenje za 2,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Trenutno je u toku sjetva na južnoj hemisferi a prve procjene upućuju na pretpostavku o većim zasijanim površinama u Južnoj Americi.

Potražnja za žitaricama trebala bi ove godine dosegnuti rekordnih 2,65 milijardi tona, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Među glavnim pokretačima potrošnje u FAO-u izdvajaju pojačanu upotrebu kukuruza u industriji i u proizvodnji stočne hrane, posebno u Kini i SAD-u.

Potražnja za pšenicom radi potrošnje za hranu trebala bi porasti za 1,0 posto.

Globalne zalihe žitarica trebale bi se na kraju aktualne sezone 2018/2019. približiti razini od 762 milijuna tona, što bi značilo da bi bile oko 6,5 posto niže u odnosu na rekordnu razinu na početku sezone.

Pritom bi se zalihe žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i stoke trebale smanjiti prvi puta u šest godina. Zalihe pšenice smanjit će se po procjeni FAO-a za 4,5 posto, pri čemu će najveći pad biti zabilježen u vodećim izvoznicima.

Obujam međunarodne trgovine žitaricama trebao bi se u tekućoj poljoprivrednoj sezoni smanjiti za 1,1 posto u odnosu na rekordnu 2017/2018., procjenjuju u FAO-u, predviđajući pad obujma trgovine pšenicom i rižom.

Trgovina žitaricama koje se koriste u prehrani ljudi i stoke trebala bi se zadržati blizu prošlogodišnje rekordne razine i iznositi oko 195 milijuna tona, pri čemu u FAO-u predviđaju veći obujam trgovine kukuruzom.