SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MIROVINE
 
Bivši političari imaju najviše mirovine u Hrvatskoj
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 12.11.2018. - 11:12:31
ZAGREB - Hrvatska ima 17 povlaštenih skupina koje zajedno broje 175 tisuća osoba čije se mirovine ne određuju prema radnom stažu i uplatama, nego prema pravilima koja proizlaze iz posebnih propisa. Na njihove mirovine godišnje odlazi oko 8,5 milijardi kuna.

Najviše se novca isplati braniteljima – 4,8 milijardi kuna, dodatna milijarda kuna ide osobama čije su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema novom braniteljskom zakonu iz 2017 godine. Od većih skupina tu su još i bivši policajci i vojnici na čije mirovine ide 1,4 milijarde kuna. Nakon tih skupina dolaze partizani, čiji godišnji budžet za mirovine iznosi 415 milijuna kuna, pripadnici HVO-a 241 milijuna, domobrani 156 milijuna...

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je u najnovijim statističkim informacija podatke o ukupnom stažu povlaštenih skupina, iz kojih se vidi da je i većina povlaštenih mirovina na neki način zarađena. Izuzme li se mlada braniteljska populacija i HVO vojnici, mirovinski staž ostalih povlaštenih skupina ne razlikuje se bitno od radničkih umirovljenika, piše Večernji list.

Najmanje radnog staža – u prosjeku od samo osam godina – imaju pripadnici Hrvatskog vijeća obrane kojima hrvatska država isplaćuje oko tri tisuće kuna mjesečne mirovine. Hrvatski branitelji korisnici invalidske mirovine imaju prosječnih 20 godina staža i mirovinu od približno 5500 kuna. Svaki četvrti umirovljeni hrvatski branitelj u radnom je odnosu proveo manje od deset godina.

Gotovo svaki drugi umirovljeni branitelj ima od 15 do 24 godine staža. Daljnjih 15 posto branitelja radilo je između 25 i 29 godina, a preostalih 15 posto odradilo je 30 i više godina. Najviše staža iz skupine povlaštenih umirovljenika imaju akademici – 42 godine – a prosječna starosna mirovina akademika iznosi 9888 kuna. Top listu najbolje plaćenih umirovljenika čine političari – bivši zastupnici u Saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori – čija je prosječna starosna mirovina 10.252 kune, i to za 32 godine staža, deset manje nego što ih imaju akademici. Umirovljene djelatne vojne osobe imaju 35 godina staža, a pripadnici bivše JNA 39 godina staža.

Partizanske mirovine prima oko 12,5 tisuća osoba, i to većinom oko 9300 supruga preminulih nositelja partizanskih mirovina. U rujnu partizanske starosne mirovine primilo je i točno 2005 sudionika Narodnooslobodilačkog rata (NOR-a) te još 467 njih invalidske. Mirovine nositelja partizanskih mirovina iznose oko 3645 kuna, a sudionici NOR-a otišli su u mirovinu s 30 godina staža, dok je prosječna obiteljska partizanska mirovina oko 2600 kuna.

Puno staža imaju i sudionici Domovinske vojske od 1941. – 1945. godine – 35 godina – a većinu i u toj skupini od 5195 umirovljenika čine primatelji obiteljskih mirovina, uglavnom žene nekadašnjih domobrana i ustaša. Bivši politički zatvorenici s prosječnom starosnom mirovinom od 4414 kuna imaju 35 godina staža. Novi zakon o braniteljima među povlaštene je skupine umirovljenika ugurao i osobe koje su umirovljene prema općim propisima, ali im najmanje stotinu dana sudjelovanja u Domovinskom ratu daje pravo na dodatak od 0,4989 kn po danu sudjelovanju u borbenom sektoru te zajamčenu mirovinu od 2558,25 kuna mjesečno.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi da je 36.376 dosad umirovljenih radnika iskoristilo tu povlasticu te im se isplaćuje veća mirovina (u prosjeku 2808 kuna za starosnu mirovinu za 33 godine staža) nego što bi primali da se uzme u obzir prethodni staž i plaća. Godišnja je vrijednost mirovina dosad priznatih prema općim propisima, a određenih prema novom braniteljskom zakonu iz 2017., oko milijardu kuna. Kolike bi te mirovine bile bez dodatka, nije objavljeno.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prvi je put dao i detaljnu sliku 247 tisuća korisnika najnižih mirovina. To su mirovine građana koji su zarađivali minimalnu plaću ili su plaćali mirovinske doprinose na minimalnu osnovicu. HZMO navodi da država najviše doplaćuje poljoprivrednicima, i to u prosjeku svakome po 855 kuna mjesečno. Kad bi se poljoprivredne mirovine računale prema uplatama, iznosile bi samo 550 kuna za 21 godinu staža, no s doplatama 34 tisuće poljoprivrednika prima 1405 kuna mjesečne mirovine. Značajni transferi idu i prema 12 tisuća bivših obrtnika, čija se mjesečna mirovina podebljava za 434 kune na prosječnih 1744 kune, jer bi u suprotnom primali 1310 kuna. Prosječni staž obrtnika iznosi 32 godine.

Većinu umirovljenika čija bi mjesečna mirovina bila ispod zakonom zajamčene najniže mirovine ipak čine bivši radnici, njih 200 tisuća čije bi stvarne mirovine bile oko tisuću kuna, za 465 kuna manje od iznosa koji primaju za 30 godina staža. Država godišnje za najniže mirovine koje nisu pokrivene uplatama doprinosa doplaćuje oko 1,6 milijardu kuna, piše Večernji list.