GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Posljedica uvođenja eura: Snažan pad gotovog novca izvan kreditnih institucija

Posljedica uvođenja eura: Snažan pad gotovog novca izvan kreditnih institucija
GOTOVINA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.02.2023 / 09:38
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Monetarni agregat M1 ili novčana masa koji obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a te depozitni novac kod kreditnih institucija, krajem prosinca 2022. iznosio je više od 207 mlrd. kuna.

Godišnja stopa rasta monetarnog agregata M1 ponovno je ubrzala nakon pet mjeseci uzastopnog usporavanja. U odnosu na prosinac 2021., novčana masa porasla je za 17,8 mlrd. kuna ili 9,4% (+2,3pb u odnosu na godišnju promjenu u studenom), a trend pozitivnih godišnjih stopa rasta traje od rujna 2012. godine. Na mjesečnoj razini, monetarni agregat M1 porastao je za 7,1 mlrd. kuna ili 3,5%. U 2022. godišnja stopa rasta novčane mase (M1) znatno je skromnija u odnosu na ostvarenu godišnju promjenu u 2021. Naime, na osnovi transakcija, u 2022. godini zabilježen je rast M1 od 9,4% u odnosu na 2021. (u 2021. godišnja promjena iznosila je 18%).

Očekivano, ususret uvođenju eura i ulasku RH u europodručje, u strukturi M1 snažno je pao gotov novac izvan kreditnih institucija. U odnosu na kraj 2021. u prosincu prošle godine zabilježen je pad od 59,4% ili 21,5 mlrd. kuna. U odnosu na studeni 2022. zabilježen je pad od 38,1% ili 9 mlrd. kuna. Prema navodima HNB-a, sličan intenzitet pada spomenute kategorije zabilježen je i usporedivim zemljama koje su uvodile euro. U Hrvatskoj intenziviranje dinamike pada trajalo je od svibnja. S druge strane, novčana sredstva nastavila su se povećavati na transakcijskim računima, a djelomično u cilju praktičnijeg konvertiranja kuna u eure. Depozitni novac, s iznosom od 192,3 mlrd. kuna, ostvario je rast u prosincu od 25,8% godišnje ili 39,4 mlrd. kuna, a u odnosu na studeni evidentirano je povećanje od 16,3 mlrd. kuna ili 9,3%.

Najšire definirani monetarni agregat, ukupna likvidna sredstva M4 (koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, kao i udjele novčanih fondova), iznosio je krajem prosinca 437,1 mlrd. kuna. Tijekom 2022. monetarni agregat M4 ostvario je solidan rast, a u posljednjem mjesecu 2022. na osnovi transakcija zabilježio je stopu rasta od 8% na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini, ukupna likvidna sredstva porasla su za 1,2% ili 5,1 mlrd. kuna. Kvazinovac je krajem 2022. zabilježio rast od 6,8% u odnosu na kraj 2021., a pojačao se i doprinos deviznih depozita rastu ukupnih depozita.

Mjesečni rast ukupnih likvidnih sredstava (M4) odraz je povećanja neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava (+7,9 mlrd. kuna), dok je neto domaća aktiva (NDA) zabilježila pad od 2,8 mlrd. kuna. Kako navodi središnja banka, u strukturi NIA-e snažnim rastom istaknula se NIA HNB-a, ponajprije zbog snažnog rasta depozita domaćih banaka u sustavu TARGET2 (13 mlrd. kuna) te u manjoj mjeri i otkupa deviza od države. Tijekom prosinca 2022. Hrvatska narodna banka otkupila je dva puta po 500 mil. eura od Ministarstva financija, što je povećalo depozite središnje države kod HNB-a i posljedično smanjilo NDA.

Tagovi: gotovina, gotov novac, Hrvatska narodna banka, uvođenje eura
PROČITAJ I OVO
UBS isključuje vanjskog nasljednika Ermottija na mjestu izvršnog direktora
KANDIDATI
UBS isključuje vanjskog nasljednika Ermottija na mjestu izvršnog direktora
BERN - UBS je odbacio mogućnost imenovanja vanjskog menadžera za nasljednika izvršnog direktora Sergia Ermottija i planira izabrati s užeg popisa od tri unutarnja kandidata kada on odstupi s dužnosti za otprilike tri godine, izvijestio je u ponedjeljak Financial Times.
Udruženje njemačkih banaka: Europski prosperitet ne može se uzeti zdravo za gotovo
UPOZORENJE
Udruženje njemačkih banaka: Europski prosperitet ne može se uzeti zdravo za gotovo
BERLIN - Prema novom istraživanju, više Nijemaca osjeća pozitivno stanje svojih financija u usporedbi s prošlom godinom.
Slovenski Cset stekao 9,44% glasačkih prava u Slatinskoj banci
INVESTICIJE
Slovenski Cset stekao 9,44% glasačkih prava u Slatinskoj banci
ZAGREB - Slatinska banka izvijestila je Zagrebačku burzu da je slovenski Cset potkraj svibnja stekao 9,44% glasačkih prava u ovoj banci.
Hrvati vole trošiti, zato su skloniji potrošačkim kreditima
POTROŠNJA
Hrvati vole trošiti, zato su skloniji potrošačkim kreditima
ZAGREB - Velika novost za sve koji se koriste popularnim "minusima" na tekućem računu. Tridesetog lipnja istječe rok nakon kojeg se ukidaju prešutna prekoračenja.
Yellen: Europske banke u Rusiji suočavaju se s iznimno visokim rizikom
JASNA PORUKA
Yellen: Europske banke u Rusiji suočavaju se s iznimno visokim rizikom
NEW YORK - Američka ministrica financija Janet Yellen izjavila je za Reuters da se europske banke suočavaju s rastućim rizicima koji posluju u Rusiji i da SAD razmatra jačanje svojih sekundarnih sankcija bankama za koje se utvrdi da su pomagale transakcije za ruske ratne napore.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE