HNB godinu završio na nuli

Na takav rezultat ponajviše je utjecao rast rashoda središnje banke za kamate te naknadno obračunati troškovi sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava.

Ako se promatra dulje razdoblje, od 2000. HNB je ostvario dobit u 19, a gubitak u svega četiri godine, ističe se u priopćenju HNB-a.

Zahvaljujući dugogodišnjem razboritom i uspješnom upravljanju financijskom imovinom, iz HNB-a ističu kako ne očekuju negativan financijski rezultat ni u idućim godinama.

Kamatni prihodi HNB-a porasli su s 285 milijuna eura, koliko su iznosili prethodne godine, na 879 milijuna eura u 2023.

Tomu je najviše pridonio znatan porast prihoda od upravljanja financijskom imovinom, što se odnosi na glavninu imovine koja je prije ulaska u europodručje imala ulogu međunarodnih pričuva.

Rashodi za kamate povećani su istodobno sa 154 milijuna na 877 milijuna eura.

Najveći dio porasta kamatnih rashoda bio je izravna posljedica plaćanja kamata na prekonoćne depozite banaka kod HNB-a (za 479 milijuna eura) i kamata na depozite države kod HNB-a (u iznosu od 113 milijuna eura).

Ti su troškovi porasli zbog zaoštravanja monetarne politike ESB-a koje se provodi podizanjem ključnih kamatnih stopa, a koje na jednaki način primjenjuju sve nacionalne središnje banke Eurosustava, navode iz središnje banke.

Sukladno svojem osnovnom cilju održavanja stabilnosti cijena, ESB je tijekom posljednje dvije godine povećao ključne kamatne stope za 450 baznih bodova (4,5 postotna boda).

Pritom je kamatna stopa na prekonoćni depozit banaka kod nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u 2023. dosegnula 4 posto.

Budući da i dalje djeluje u uvjetima rekordno visokog viška likvidnosti, relevantna kamatna stope iz perspektive monetarne politike je upravo kamatna stopa na depozite banaka kod središnje banke.

Povećanjem te stope utječe se na rast kamatnih stopa na kredite i depozite i smanjuje pritisak agregatne potražnje na porast cijena.

Osim na depozite banaka povišene kamatne stope primjenjuju se i na depozite države kod središnje banke. Ukupni kamatni prihodi su u protekloj godini čak i nadmašili kamatne rashode pa je ostvaren pozitivan neto kamatni prihod, konstatiraju iz HNB-a.

Nepovoljan utjecaj na račun dobiti i gubitka HNB-a u 2023. imali su i naknadno obračunati troškovi sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava, dodaje se u priopćenju.

Naime, sve nacionalne središnje banke Eurosustava sudjeluju u raspodjeli prihoda i rashoda ostvarenih provedbom monetarne politike, pri čemu se određeni prihodi i rashodi bilježe tijekom kalendarske godine, a naknadno se usklađuju s ključem za raspodjelu.

Pojedina nacionalna središnja banka tako može prikupiti više ili manje monetarnog prihoda nego što bi joj pripalo kada bi se na taj ukupni skup monetarnog prihoda primijenio njezin kapitalni ključ u Eurosustavu. Stoga nacionalne središnje banke u konačnici mogu imati obvezu uplatiti dodatna sredstva u udruženi prihod ili ostvaruju dodatni prihod na temelju njihovog udruživanja.

HNB je po toj osnovi u 2023. imao obvezu dodatnog doprinosa u udruženi monetarni prihod što je stvorilo trošak od 225 milijuna eura.

Kako bi se neutralizirao negativni učinak udruživanja monetarnog prihoda, zaštitni sloj za pokriće gubitaka smanjen je za iznos od 202 milijuna eura, navodi se u priopćenju.

Troškovi poslovanja HNB-a smanjeni su u 2023., dok su ostali nekamatni prihodi porasli, konstatira se u priopćenju.

U troškove poslovanja ulaze troškovi za zaposlenike i administrativni troškovi, amortizacija materijalne i nematerijalne imovine, troškovi izrada novčanica i kovanog novca te ostali troškovi.

Ukupno su u 2023. iznosili 98 milijuna eura, odnosno 1,3 milijuna manje nego 2022.

Od ostalih prihoda ostvareno je 15 milijuna eura, dok su godinu ranije ostali prihodi iznosili 6 milijuna eura.

Najznačajnija stavka ostalih prihoda je naknada za superviziju kreditnih institucija koja je u 2023. iznosila 14,7 milijuna eura, ističu iz HNB-a.

HNB i na kraju 2023. godine raspolaže znatnim kapitalom, općim pričuvama i drugim zaštitnim slojevima za financijske rizike, koji sveukupno iznose 1,7 milijardi eura i adekvatno pokrivaju moguće buduće rizike.

I u 2023. godini HNB je najvećim dijelom ostvarenom zaradom od ulaganja vlastite financijske imovine, koja se ne koristi za provođenje monetarne politike, pokrio sve domaće troškove, uključujući troškove poslovanja te isplate kamata bankama i državi.

Niti u narednom razdoblju, za razliku od većine središnjih banaka europodručja, HNB ne očekuje negativan financijski rezultat, dok u srednjoročnom razdoblju očekuje ostvarivanje dobiti.

Očekivana dobit omogućit će, kao i do sada, održavanje zaštitnih slojeva za buduće rizike na razboritoj razini, ističe se u priopćenju.

Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru Croatia banke d.d. da Katarina Stanić obavlja funkciju predsjednice uprave te da Danijel Luković obavlja funkciju člana uprave te banke.

Članovi Savjeta su donijeli i Odluku o izdanju zlatnih numizmatičkih kovanica "Crna gušterica" i srebrne numizmatičke kovanice "Crna gušterica".