SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
PREDVIĐANJA
 
Analitičari: Cijene zlata mogle bi uzletjeti do rekorda
Autor/izvor: Josip Kokanović, Admiral Markets
Datum objave: 04.02.2019. - 13:09:54
ANALIZA - Loše vijesti o stanju globalnog gospodarstva pojavljuju se već mjesecima. Uz nesigurnost po pitanju Brexita i trgovinski rat između SAD-a i Kine, počeli su se pojavljivati dodatni problemi. 

Talijanski BDP je pao dva kvartala za redom, što znači da je ta zemlja službeno ušla u recesiju, a kriza bi se mogla proširiti ostatkom eurozone. Naime, njemački BDP je također pao u trećem tromjesečju 2018., a podatak za četvrti kvartal se objavljuje za desetak dana. Ako i Njemačka uđe u recesiju, Europska centralna banka će ponovno morati odgoditi dizanje kamatnih stopa. To je u posljednjem obraćanju javnosti indirektno najavio i čelnik ECB-a, rekavši da ako se nastavi spori gospodarski rast i stopa inflacije će ostati niska još neko vrijeme pa neće biti razloga za podizanje kamatnih stopa.

U Americi je situacija mnogo bolja, ali ipak ne idealna. Iako je u posljednja dva mjeseca otvoreno preko 600 tisuća dodatnih radnih mjesta, stopa inflacije je počela padati pa su Federalne rezerve radikalno promijenile planove. Još ljetos su najavljivali da su kamatne stope daleko od neutralnih i da će morati značajno porasti, da bi jesenas takva očekivanja ublažili prognozom da će biti potrebna samo dva podizanja ove godine.

U posljednjem obraćanju javnosti su čak i to izbacili i nisu sigurni hoće li uopće biti potrebno dizati kamatne stope. Sudeći po aktivnosti investitora na financijskim tržištima može se zaključiti da mnogi špekulanti smatraju da je izgledniji pad kamatnih stopa nego rast, a to se u pravilu događa samo na početku recesije.

U situacijama u kojima padaju kamatne stope, posjedovanje obveznica i štednje na oročenju je manje isplativo nego u dobrim vremenima, pa se mnogi investitori odlučuju za ulaganje u zlato. U krizama također raste rizik bankrota banaka, a centralne banke počnu ubrizgavati ogromne količine novca u financijski sustav kako bi ga stabilizirali i potaknuli gospodarski rast, a to stvara plodno tlo za visoku inflaciju u budućnosti.

Dakle, osim zaštite kapitala od eventualnog bankrota banaka ili države, zlato pruža zaštitu i od inflacije. S obzirom na veliku navalu kupaca, na početku krize (kada padaju cijene dionica i udjela dioničkim u investicijskim fondovima) cijena zlata u pravilu značajno raste. Upravo se to događa posljednjih mjeseci. Od najniže razine tijekom 2018. godine, cijena je porasla 11%, dok su američke dionice u istom periodu u prosjeku izgubile 5% vrijednosti.

Iako je zlato trenutno skuplje nego prošloga ljeta, mnogi analitičari smatraju da je rast cijene tek počeo. Na početku posljednje krize (od 2007. do 2011.) cijena zlata je porasla približno 190%. Čak i ako nadolazeća recesija bude upola blaža od prethodne, cijena zlata može značajno porasti sa sadašnje razine. Neki smatraju da će dosegnuti rekordnu nominalnu cijenu iz 2011. godine. Takvo stajalište se temelji na povećanju novčane mase u svijetu.

Ako se u obzir uzme količina novčanica, kovanica, novca na tekućim računima i štednji te novac uložen u dionice, investicijske fondove i ostali oblici novca koji je relativno brzo dostupan za potrošnju, novčana masa se u posljednjih deset godina značajno povećala u svim gospodarstvima svijeta. Porast u najvažnijim gospodarstvima: SAD 80%, Eurozona 46%, Japan 35%, Kina: 264%.

Budući da cijena zlata tradicionalno prati porast novčane mase (na taj način služi kao zaštita od inflacije), za očekivati je da će u idućim godinama porasti kako bi nadoknadila povećanje novčane mase.